Priprema tla
Zemlja na dobrom povrtnjaku je plodna, dobro odvodi vodu i dobro zadržava vlagu. Ako take zemlje na vrtu nemamo, moramo je pripremiti ili donijeti od negdje drugdje.
Ako je zemlja siromašna organske tvari, pomiješamo kompost ili zreli stajski gnoj. Tešku zemlju, gdje voda zastani, možemo poboljšati sa pijeskom. Ako je previše pješčana i ne zadržava vode, dodajemo glinu ili ilovaču.
Također je važno kakva je kiselost zemlje. Većina povrća raste dobro u blago kiseli zemlji s pH između 6 i 7. Ako kiselosti test pokazuje, da je zemlja previše kisela, dodamo vapno i svakih nekoliko godina ponovimo test kiselosti.
Planiranje sjetve i sadnje
U povrtnjaku uzgajamo povrće koje trebamo i volimo. Odlučimo se za povrće, koje će dobro rasti i voljeti će ga cijela obitelj. Količina povrća zavisi od veličine povrtnjaka.
Plan povrtnjaka je vrlo koristan alat koji će nam pomoći da pravilno razmjestimo povrće. U zimskim mjesecima, kad je previše hladno za rad u vrtu, na list papira skiciramo grede i povrće. Također označimo ako će tijekom godine na istoj gredi rasti dvoje različitih povrća. Plan sahranimo i redovito zapisujmo sve promjene povrća. Prije početka sljedeće sezone ćemo morati paziti, da na istoj gredi neće rasti isto povrće.
Jedno povrće može biti na jednoj gredi. Na taj način možemo prilagođivati širinu grede potrebama pojedinih povrća. Takav povrtnjak će izgledati uređen. Nedostatak takvog oblika je da je povrće nešto izloženije štetnicima. Također, moramo obratiti pozornost na visinu povrča. Povrće koje raste u visinu (grah, rajčica) ne smije biti zasađeno u južnome djelu povrtnjaka, da ne baca sjenu na drugo povrće.
Ako ste dobro upoznati s povrćem, onda možete formirati mješovitu sadnju povrća. Neko povrće ima vrlo povoljan utjecaj na drugo povrće, ako rastu zajedno. To možemo iskoristiti, tako da skupa sadimo povrće koje ima međusobno dobar utjecaj. Oprezni moramo biti, da ne kombiniramo povrće koji se međusobno ne utječu povoljno, jer neće dobro rasti.
Sjetva i sadnja
Odabir sjemena na tržištu je velik. Odlučimo se za sorte koje nam najbolje odgovaraju. Neki daju prednost domaćim sortama, drugi preferiraju sorti koje pružaju obilje usjeva. Važno je da sjemenke nisu prestare, pa provjerite datum isteka prije kupovine. Uvijek uzmimo vrećicu koja ima više do datuma isteka. Tijekom vremena, klijavost sjemena se smanjuje. Sjemenke se također može kupiti u papirnatim trakovima, gdje su sjemenke na pravoj međusobnoj udaljenosti.
Sjeme može biti posađeno ili sijeno u sjetvene grede odakle ih presadimo na grede. Možemo ih sijati u posude gdje klijao, a kasnije ih transplantiramo na grede. Kada sijemo na grede na otvorenom, grede dobro pripremimo. Sijamo kad su temperature iznad 7 stupnjeva Celzija.
Sjemenke sijemo u brazdama. Na gredama napravimo ravne brazde, koje su uredno duboke. Informacije o tome, kako duboke brazde trebaju biti, dobit ćemo na vrećici sa sjemenkama. Dubina brazdi zavisi od veličine zrna. Veća kad su zrna, dublja je brazda, ali ne više od 5 cm. Sjemena možemo ravnomjerno posuti u brazdu ili staviti pojedinačno. Ako je zemlja suha, onda zalijemo brazdu. Na kraju brazdu pokrijemo sa zemljom.
Sjemenke možemo saditi u jarake. Ti su posebno prikladni za biljke koje rastu zajedno. Lopatom ili motiku napravimo jarake od 20 do 25 cm širine i odgovarajuće dubine. Ravnomjerno stavimo zrno i pokrijemo sa zemljom.
Veća zrna posadimo u rupe, koje su pravo udaljene jedna od druge. Rupe napravimo s prstom i u svaku stavimo jedno zrno.
Povrće, koje ima malo sjeme, možemo sijati po površini grede. Površinu izravnamo i razbijemo grudi, onda ravnomjerno posujemo sjeme. Sjeme prekrijemo sa zemljom i stavimo koprenu, da zaštitimo sijeme ispred ptica.
