Naslovnica Blog Stranica 17

Agro GTF u mjerama 70 i EKO shemama

Objavio
Zvonimir Pavlović
-

Sukladno Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2024. godinu (Narodne novine br. 157/2023 na snazi od 30. prosinca 2023.)  DOSTAVA GEOTAGIRANIH FOTOGRAFIJA  putem AgroGTF mob. aplikacije obavezna je kao dokaz pojedinih aktivnosti za proizvodnu 2024. godinu za nekoliko intervencija:

Poljoprivrednici koji namjeravaju provoditi navedene intervencije u 2024. godini, za koje je kod provedbe pojedinih aktivnosti potrebna fotografija s geografskom lokacijom (GTF),  trebaju se prije obavljanja aktivnosti javiti  podružnici  Agencije za plaćanja, kako bi im dodijelila zadatak slikanja putem AgroGTF aplikacije.

Popis kontakata podružnica nalazi se na  web stranici Agencije za plaćanja koju možete pronaći na poveznici.

AgroGTF mobilnu aplikaciju poljoprivrednik preuzima na mobilni uređaj putem Google Play i App Stora i pristupa aplikaciji pomoću istog korisničkog imena i zaporke koji su mu izdani za pristup AGRONET sustavu.

Upute za primjenu Agro GTF mobilne aplikacije nalaze se na slijedećoj poveznici

Republika Hrvatska, u okviru Zajedničke poljoprivredne politike  Europske Unije, za novo programsko razdoblje 2023. – 2027. obvezna je prijeći na novi sustav dodjele potpora koji se u što većoj mjeri oslanja na cjelogodišnje praćenje i poticanje dobrih poljoprivrednih aktivnosti i praksi, te tako nakon uvođenja Monitoring sustava praćenja poljoprivredne aktivnosti uz pomoć satelitskih podataka uvodi i praćenje aktivnosti putem geotagiranih fotografija. Uvođenje modernih tehnologija (satelita, GTF-a) omogućava  bilježenje  vrijednih  poljoprivrednih aktivnosti  i na taj način točniju i pravedniju raspodjelu potpora.

31.04. Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama

Kako biste dokazali provedbu aktivnosti za intervenciju 31.04. Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama, sukladno članku 41. stavku 11. Pravilnika,

stajski gnoj potrebno je iznijeti (izvesti i rapodijeliti po površini) na oraničnu površinu i inkorporirati (unijeti) u tlo unutar 48 sati od iznošenja i te aktivnosti zabilježiti geotagiranim fotografijama te ih dostaviti Agenciji za plaćanja putem AgroGTF aplikacije (potrebno je fotografirati 2 procesa: proces izvoženja stajskog gnojiva, te proces inkorporacije (unošenja) gnojiva u tlo).

31.06. Konzervacijska poljoprivreda

Kako biste dokazali provedbu aktivnosti za intervenciju 31.06. Konzervacijska poljoprivreda, sukladno članku 45. stavku 1.,

tijekom proizvodne godine obvezni ste provoditi reduciranu obradu tla, kojom se tlo ne prevrće i/ili izravnu sjetvu u neobrađeno tlo te aktivnost zabilježiti geotagiranom fotografijom i dostaviti Agenciji za plaćanja putem AgroGTF aplikacije;
nakon svih radnih zahvata, potrebno je osigurati potpunu pokrivenost tla oranične površine biljnim ostacima i/ili zelenim pokrovom, te pokrivenost zabilježiti geotagiranom fotografijom i dostaviti Agenciji za plaćanja putem AgroGTF aplikacije (potrebno je fotografirati proces obrade tla ili u slučaju da je proces obrade tla već odrađen prije zaprimanja obavijesti, potrebno je fotografirati trenutno stanje na kojem je vidljiva pokrivenost tla žetvenim ostacima).

31.02. Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima

Da biste dokazali provedbu aktivnosti za Intervenciju 31.02. Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima propisanu člankom 37. stavku 1. Pravilnika koji govori da je

korisnik u godini podnošenja Jedinstvenog zahtjeva obvezan održavati pašnjake i krške pašnjake ispašom stoke u vlasništvu i/ili posjedu i u svakom prijavljenom periodu ispaše dužan je poštivati pašni pritisak s 0,3 do 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara obvezni ste aktivnost napasivanja zabilježiti geotagiranom fotografijom i dostaviti Agenciji putem AgroGTF aplikacije (potrebno je fotografirati napasivanje na parceli u Pravilnikom propisanim rokovima).

70.01.01. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki

Da biste dokazali provedbu aktivnosti za Intervenciju 70.01.01. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki propisanu člankom 145. stavku 2. Pravilnika obveza korisnika je

u godini podnošenja Jedinstvenog zahtjeva postaviti feromonske, vizualne ili hranidbene klopke i zabilježiti postavljene klopke geotagiranom fotografijom za:
trešnjinu muhu (Rhagoletis cerasi) najkasnije do 15. travnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 30. lipnja
šljivinu osicu (Hoplocampa sp.) najkasnije do 1. travnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 31. svibnja
orahovu muhu (Rhagoletis completa) najkasnije do 30. lipnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 31. kolovoza
maslininu muhu (Bactrocera oleae) najkasnije do 1. lipnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 31. listopada
za ostale štetnike najkasnije do 15. travnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 15. rujna
za štetnike agruma najkasnije do 1. lipnja, klopke moraju ostati na površini najmanje do 31. listopada

70.01.02. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima

Da biste dokazali provedbu aktivnosti za Intervenciju 70.01.02. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima propisanu člankom 148. stavku 2. Pravilnika obveza korisnika je

postaviti feromonske dispenzere najkasnije do 1. svibnja tekuće godine u gornju trećinu krošnje, grma ili trsa u skladu s uputama proizvođača i zabilježiti postavljene dispenzere geotagiranom fotografijom.Geotagiranu fotografiju dostaviti Agenciji putem AgroGTF aplikacije (potrebno je fotografirati klopke na stablima u nasadu dan nakon prvog i posljednjeg dana propisanog roka u kojem klopke moraju biti na parceli).
Detaljnije o ostalim kriterijima za navedene potpore potrebno je proučiti u Pravilniku!

Agro GTF je mobilna aplikacija Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju namijenjena poljoprivrednicima u svrhu dokazivanja poljoprivredne aktivnosti pomoću geotagiranih fotografija. Poljoprivrednu aktivnost potrebno je dokazati:

– u procesima  upisa i ažuriranja ARKOD-a sukladno propisu koji definira evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta;

– na poljoprivrednim površinama za koje su tražene potpore, a na kojima nije moguće utvrditi poljoprivrednu aktivnost korištenjem satelitskih snimaka tj.  u procesu kaskadnih provjera kada je potrebno dodatno dokazivanje kriterija za potporu od strane poljoprivrednika (razjašnjavanje crvenih i žutih parcela iz Monitoring sustava) ili

– temeljem prijave poljoprivrednika o aktivnostima na parceli za kriterije za koje je Pravilnikom o provedbi izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja propisano obvezno dokazivanje poljoprivredne aktivnosti/prakse geotagiranom fotografijom.

U svrhu dokazivanja poljoprivredne aktivnosti APPRRR može putem Agro GTF mobilne aplikacije zatražiti geotagirane fotografije od poljoprivrednika (poslati zadatak) ili poljoprivrednik u podružnici Agencije za plaćanja može zatražiti da mu se dostavi zadatak slikanja parcele na AgroGTF kako bi zabilježio poljoprivrednu aktivnost ili praksu.

Obavijest o zahtjevu za geotagiranu fotografiju i roku dostave dostavlja se poljoprivredniku putem AgroGTF mobilne aplikacije i putem AGRONET-a – modul Izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja/Obavijesti.

Poljoprivrednik putem AgroGTF mobilne aplikacije fotografira parcelu i šalje geotagiranu fotografiju Agenciji za plaćanja.

AgroGTF mobilnu aplikaciju poljoprivrednik preuzima na mobilni uređaj putem Google Play i App Stora i pristupa aplikaciji pomoću istog korisničkog imena i zaporke koji su mu izdani za pristup AGRONET sustavu.

Ako poljoprivrednik ne dostavi geotagiranu fotografiju u zadanom roku, koju je Agencija za plaćanja zatražila od korisnika, smatra se da taj uvjet prihvatljivosti za intervenciju nije ispunjen.

Funkcionalna hrana kao društveni trend

Objavio
Petra Vinceković dipl.ing.agr., Doktoranda
-

Iako postoje još uvijek nejasne definicije ovog pojma; “funkcionalna hrana” kao i intrinzične regulacije sa prestankom konzumacije u različitim zemljama. Hrana koja sadržava takve funkcionalne sastojke mora također i zaslužiti ovakvu posebnu oznaku. Pojam “funkcionalna hrana” korišten je prvi puta u Japanu 80-tih godina, za prehrambene proizvode koji su obogaćeni nutrijentima, a predmet je proučavanja posljednjih dvadeset godina. FOSHU (Food for Specified Health Uses); podrazumijeva i uspostavljanje pravila za specifične zdravstvene tvrdnje za taj tip hrane (Burdock i dr., 2006; Kwak i Jukes, 2001a; Menrad 2003; Roberfroid 2000b).

Funkcionalna hrana je definirana kao industrijski prerađena ili prirodna hrana koja se redovito konzumira, sa raznolikom prehranom na učinkovitoj razini, te ima potencijalno pozitivne učinke na zdravlje osim osnovne prehrane (Granato i sur., 2017.). Glavni kriteriji u tvrdnji da je neka hrana funkcionalna su; tvrdnje o sastojku ili hrani na deklaraciji hrane, sigurnost hrane, slobodan pristup bez potrebe za liječničkim receptom ili savjetom i dokaz o zdravstvenim prednostima ako se redovito konzumira u uravnoteženoj prehrani; (Eur. Parliam 2006., Lenssen i sur., 2018.). Mnogi istraživači još uvjek imaju pogrešne definicije u terminologiji koja je vezana uz funkcionalnu hranu.

Neki autori deklariraju hranu ili njezine sastojke funkcionalnima kada su proizvedeni korištenjem potencijalno funkcionalnih tvari koje su dobivene od industrijskih nusproizvoda (Dalle Zotte i Szendr˝o 2011., Tahergorabi i sur. 2015.), ili usvajanjem određenih tehnoloških procesa (Gutiérrez 2018.), dok drugi označavaju funkcionalnu hranu kao onu koja je obogaćena sa esencijalnim mineralima (Adadi i dr., 2019.). Neki autori još uvijek koriste termin “prevencija bolesti” iako funkcionalna hrana ne liječi i ne spriječava bilo koju bolest, kao i drugi intrinzični i ekstrinzični čimbenici (genetički faktori, fizička neaktivost, kalorijska gustoća, raznolikost, hormoni i dob); koji bitno utječu na etiologiju nezaraznih bolesti (Chibisov i dr. 2019. Rao i dr. 2019.). Slično tome mnogi autori proglašavaju hranu ili njezine sastojke funkcionalnima na in vitro fundamentu ili prema protokolima koji su bazirani na životinjama (Caliskantürk Karatas i sur., 2017.; Gouw i sur., 2017.; Rana i sur.,  2015.), dok drugi zamjenjuju razliku između konvencionalne i funkcionalne hrane (Fedacko i sur., 2019.).

Danas potrošači zahtjevaju hranu koja je održivo proizvedena i prerađena, te se smatra sigurnom, svježa, prirodna i sa nutritivnom vrijednošću (Putnik i sur., 2018b). Najčešći funkcionalni prehrambeni proizvodi koji su prisutni na tržištu su; jogurt koji utječe na (probavu), žitarice (srce), margarin/maslac (metabolizam kolesterola), energetske/proteinske pločice (smanjenje gladi); (Bogue i sur. 2017.). Za prehrambene tvrtke je jako bitan razvoj funkcionalne hrane jer on uključuje dizajn, optimizaciju i razvoj različitih formulacija i tehnika prerade. Korištenje topline kod prerade ima presudan utjecaj na bioraspoloživost hranjivih tvari i bioaktivnih spojeva koji su prisutni u hrani (Koubaa i sur. 2018). U posljednja dva desetljeća pojavile su se i inovativne  tehnologije obrade; (visoki hidrostatski tlak, pulsirajuća električna polja, ultrazvuk, mikrovalovi), kao alternative za preradu hrane (Bursać, Kovačević i dr. 2018.). Ovakvim održivim tehnologijama omogućeno je bolje očuvanje prirodnih hranjivih tvari u voću i povrću, onemogućen je mikrobni rast, uz korištenje manje energije, a mogu se primijeniti i na iskorištavanje nusproizvoda koji su eko prihvatljivi (Putnik i sur., 2017.).  Primjeri povoljnih djelovanja; antioksidansa, bioaktivnih spojeva i sastojaka na ljudsko zdravlje; β-karoten (mrkva, mango, naranča); prisutni su kao antioksidansi, provitamin A koji spriječavaju očne bolesti, štite od radijacije, sa antimutagenim djelovanjem. Likopen koji sadrže (rajčice, dinja i breskva); a prisutni antioksidansi spriječavaju kardiovaskularne bolesti, inulin (Asparagus sp., luk, češnjak i cikorija); imaju prebiotički efekt i spriječavaju aterosklerozu (stvaranje plaka na stijenkama krvnih žila); koja je  jedna od zastupljenijih bolesti u razvijenim zemljama. Resveratrol kao bioflavonoid koji sadrže (borovnice, kupine, crveno grožđe i kakao); spriječava kardiovaskularne bolesti, te povećava količinu HDL-korisnog kolesterola, koji je prema studijama važan modificirajući faktor za moždani udar; niacin (vitamin B3), također značajno povećava HDL.

Probiotici (Lactobacillus casei, Lactobacillus acidophillus, Bifidobacterium lactis); a sadrže ih fermentirano mlijeko, deserti, nemliječna hrana koja je dopunjena sa probiotičkim mikroorganizmima. Djeluju na patogene mikroorganizme u intestinalnom traktu; (smanjivanjem broja živih bakterija), oni proizvode bakteriocine (Lactococcus lactis subs. lacticin-nisin, lakticin 481), stimuliraju imunološki sustav povećavanjem razine antitijela (makrofagne aktivnosti). Lactobacillus helveticus kao kultura probiotika i nutraceutičkih prehrambenih proizvoda ima potencijal za proizvodnju bioaktivnih peptida ili baktericina, a djeluje sinbiotički kada je povezan sa prebioticima u fermentiranim mliječnim proizvodima. Može se smatrati višenamjenskim LAB-om sa sve većom važnošću u prehrambenoj industriji. Komparativna genomika također je pokazala nevjerojatnu sličnost u sadržaju gena L. helveticus s mnogim crijevnim laktobacilima, posebno za ključne skupine gena koji olakšavaju prilagodbu matricama hrane ili u gastrointestinalnom traktu (Slattery i dr., 2010). Sinbiotici koji sadrže probiotike i prebiotike zajedno (Lactobacillus casei, Lactobacillus acidophillus i Bifidobacterium lactis); nalaze se u hrani koja je dopunjena sa probioticima i prebioticima (sladoledi, deserti, čokolade, mliječni proizvodi), a djeluju na smanjenje rizika od infekcije, hipertenzije, hiperglikemije, smanjuju markere upale, povećavajući ukupni antioksidans u serumu/plazmi. Finalni oblici živih probiotičkih sojeva; (Lactobacillus acidophilus M92, Lactobacillus plantarum L4, Enterococcus faecium L3, Leuconostoc mesenteroides LMG 7954); definirani su u Laboratoriju za tehnologiju antibiotika, enzima, probiotika i starter kultura Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu; (prof. Jagoda Šušković i sur.); Zavoda za Biokemijsko inženjerstvo), gdje je sadržana zbirka probiotičkih sojeva koji se uspješno mogu očuvati procesom mikroinkapsulacije. Kao funkcionalne starter kulture koriste se bakterije mliječne kiseline koje imaju GRAS status (Generally Regarded as Safe); prema US FDA (Food and Drug Administartion). Doprinosi ovih bakterija su; brza proizvodnja mliječne kiseline i acidifikacija prehrambenog proizvoda, aroma, tekstura i nutritivna vrijednost. Funkcionalna hrana ili nutraceutici imaju značajan fiziološki utjecaj na ljudsko zdravlje, zbog esencijalnih nutrijenata (Chen i sur., 2021.). Sadrže sastojke koji pozitivno djeluju na jednu ili više ciljanih funkcija u tijelu (European Commission – International Life Science Institute, 1999.).

Prije davanja znanstvenih tvrdnji za određenu hranu potrebna su randomizirana i placebom kontrolirana klinička ispitivanja kako bi se utvrdila funkcionalna učinkovitost (Assmann i dr., 2014.). Bez pravilnog kliničkog ispitivanja i značajnih eksperimentalnih dokaza o sigurnosti; (toksičnost i funkcionalnost); neprerađena ili prerađena hrana ne može se označavati kao funkcionalna hrana. U dodatku nutritivne vrijednosti kao konvencionalna hrana ima dodatne optimalne zdravstvene uvjete, te smanjuje rizik od jedne ili više nezarazne bolesti (dislipidemija, rak, dijabetes tipa 2, moždani udar i kardiovaskularne bolesti). Prema propisima u svakoj zemlji; Brazilska zdravstvena regulatorna agencija (ANVISA), Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Agencija za hranu i lijekove (FDA), u SAD-u; provodi se validacija funkcionalne hrane u intervencijskim ispitivanjima; (Brown i sur. 2018., Cassidy i sur. 2018., Mak i sur. 2018.). Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata u Hrvatskoj nadležna je za provedbu; dodataka prehrani, nove hrane i hrane za specifične skupine, sa Ministarstvom poljoprivrede nadležnim za sigurnost hrane u suradnji sa drugim agencijama, zavodima i službenim laboratorijima, te predstavnicima subjekata u poslovanju s hranom. Metabolomika i proteomika ili metaboličko profiliranje mogu ponuditi izvor novih biomarkera za studije o prehrani. Korištenjem ove tehnike mogu se precizno definirati molekule koje su prisutne u hrani, odnosno molekule koje su odgovorne za promjene u metaboličkim profilima. Crijevna mikroflora proizvodi značajne metaboličke signale koji mogu modificirati profil biotekućina i ovo bi se moglo smatrati kao novi biomarker (Farag i sur, 2020.).

Tržište funkcionalne hrane je u stalnoj promjeni, a bitni faktori koji utječu na kupovinu ovakvih proizvoda odražavaju ponavljajući ciklus sa pokazivanjem odnosa kvalitete, cijene, praktičnosti i jednostavnosti pripreme, uz naravno pozitivan utjecaj na zdravlje. Funkcionalna hrana je obećavajući i promjenjivi dio prehrambene industrije sa brzim razvojem zbog sve boljeg razumijevanja prehrane i zdravlja. Faktori koji utječu na ovaj promatrani trend pojave sve većeg razvoja funkcionalnih proizvoda su; starenje populacije, povećeni troškovi zdravstvene zaštite, želja za poboljšanjem zdravstvenog stanja i ulaganje u nova znanstvena istraživanja, koja pokazuju da prehrana može promijeniti učestalost i napredovanje bolesti. Funkcionalni proizvodi biljnog porijekla sadrže; (fitokemikalije); kao što su polifenolni spojevi, alkaloidi, flavonoidi, karotenoidi, alil sulfidi, kateheni i nutraceutici itd. Postoje jasni dokazi epidemioloških studija i kliničkih ispitivanja da biljna prehrana može smanjiti rizik od kroničnih bolesti i poremećaja; kao što je rak (Velmurgan i sur., 2005; Aghajanpour i sur., 2027; Sayeed i dr., 2017), dijabetes (Hannan i sur., 2007; Ballali i Lanciai, 2012; Alkhatib i sur., 2017), pretilost (Hill i Peters 2002; Riccardi i sur., 2005; Baboota i sur., 2013), kardiovaskularne bolesti (Alissa i Ferns, 2012.; Hamid i Abd Hamid, 2019.) i ima druge pozitivne učinke na ljudsko zdravlje (Lobo i sur., 2010.).

Većina funkcionalne hrane sa znanstvenim dokazima je izvorna/poznata hrana koja se generacijama koristila u tradicionalnoj medicini (Hasler, 1998; Fokunang i sur., 2011; Abbott, 2014.). Trenutačni izazovi u istraživanju funkcionalne hrane uključuju razvoj bioaktivnih sastojaka hrane, te stvaranje hrane s dodanom vrijednošću i neprehrambenih proizvoda iz poljoprivrednih resursa male vrijednosti. Potrebno je razviti nove prerađivačke, kemijske, fizičke i enzimske tehnologije; modificiranje prehrambenih biljaka, poboljšanje upotrebe i performansi poljoprivrednih materijala, identificiranje funkcionalnih sastojaka hrane, testiranje njezine funkcionalnosti i formuliranje funkcionalne hrane.

Petra Vinceković; Doktoranda Nutricionizma            

Đakovačka vina

Objavio
ab hr
-

Dobrodošli u našu vinariju gdje tradicija susreće suvremenu stručnost, a kvaliteta vina seže iznad svih očekivanja. Naš podrum i vinarija opremljeni su najsuvremenijom opremom za preradu grožđa i čuvanje vina, pružajući idealno okruženje za stvaranje vrhunskih pića.

S ponosom ističemo godišnju proizvodnju od 3 milijuna litara kvalitetnih i vrhunskih vina kontinentalnog karaktera. Naša vina su simbol uživanja – ugodna, pitka, svježa i živa, s pažljivo sačuvanom sortnom aromom i mirisom. Osim što su dostupna na domaćem tržištu, naša vina osvajaju i srca ljubitelja vina diljem svijeta.

Potvrda izvrsnosti Đakovačkih vina d.d. očituje se u mnogobrojnim visokim priznanjima na domaćim i međunarodnim izložbama te sajmovima.

Naša vizija poslovanja usmjerena je prema postizanju prepoznatljivosti brenda, posebice u segmentu bijelih vina. Graševina i Rizling, nositelji daljnjeg razvoja Đakovačkih vina d.d., predstavljaju vrhunsku kvalitetu koja proizlazi iz dugogodišnjeg iskustva u proizvodnji većine kontinentalnih sorti bijelih vina u Hrvatskoj.

Poticaji su sve veći, a proizvodnja sve manja

Objavio
Ivanka Pavlović
-

POTICAJI za poljoprivrednike svake su godine sve veći, a poljoprivredna proizvodnja sve manja, upozorili su saborski zastupnici u raspravi o izmjenama Zakona o poljoprivredi. “To je neobjašnjivo, nešto u sustavu ne valja, poticaji odlaze u prazno i sve više uvozimo”, kazao je Davor Dretar (DP). “Očito smo u strategiji poljoprivrede promašili”, ustvrdio je Nikša Vukas (Socijaldemokrati) također ukazujući na nikad veća ulaganja u poljoprivredu i, s druge strane, pad proizvodnje.

“Potrebna je jača zakonska regulativa”

Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) kazao je da se poljoprivreda često svodi na stvaranje privida proizvodnje koja ne odgovara stvarnom stanju, kukanje o problemima i fokusiranje na dobivanje novaca od poticaja, a sve manje na proizvodnju.

Zato, istaknuo je, potrebna je jača zakonska regulativa kako bi se utvrdilo kako se troše potpore najavivši potporu zakonskim izmjenama kojim se reguliraju pitanja prijevara u korištenju potpora iz europskih poljoprivrednih fondova. “Moramo učiniti sve kako bismo novcem gospodarili marom dobrog gospodara, kontrole moraju biti na visokoj razini”, složila se Marijana Petir (Klub HDZ-a) .

Odbacila je pritom tvrdnje da se poticaji u poljoprivredi troše na koruptivan i netransparentan način. “U 2022. bilo je 106.500 korisnika potpora, godišnje se obave deseci revizija, a pojedinačni slučajevi prijevara se procesuiraju”, rekla je.

Martina Vlašić Iljkić (Klub SDP-a) osvrnula se na projekt Slavonija Baranja i Srijem za koji je ustvrdila da je sam sebi svrha. “Kada bismo povukli crtu pet slavonskih županija ostalo je bez 90 tisuća stanovnika u odnosu na vrijeme prije projekta, nestalo je 7.500 OPG-ova, a Slavonci i dalje imaju 15 do 20 posto manje plaće od državnog prosjeka”, rekla je.

“Zakonskim izmjenama se daju prevelike ovlasti Agenciji za plaćanje u poljoprivredi”

Prema popisu stanovništva nitko ne živi u 192 sela, a najmanje 541 selo je na pragu izumiranja, to je učinak svih milijardi uloženih bez analize i bez mjera usmjerenih na razvoj, istaknula je Vlašić Iljkić.

Na same zakonske izmjene nije imala veće zamjerke, ali i dodala da koliko god se usklađivali s propisima EU-a i govorili o sprečavanju korupcije, sva radost da će biti bolje nestaje izborom Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika.

Vesna Vučemilović (Klub Hrvatskih suverenista) smatra da se zakonskim izmjenama daju prevelike ovlasti Agenciji za plaćanje u poljoprivredi koja bi trebala odmah reagirati ako u postupku dodjele potpora utvrdi postojanje sumnje na prijevaru. “Ima pravo donijeti mjere koje imaju izravne negativne učinke na poslovanje, primjerice privremeno odgoditi potporu ili tražiti povrat sredstva”, kazala je.

Isto je sporno i Ružici Vukovac (Klub Za pravednu Hrvatsku). “Građanima mora biti osiguran pristup sudskoj zaštiti kada su ugroženi njihovi interesi, drugim riječima, ponovno kršimo odredbe Ustava propisujući da Agencija na temelju vlastite pogreške može tražiti povrat sredstava od korisnika”, upozorila je.

Traktori u Njemačkoj blokiraju sve !

Objavio
ab hr
-

BLOKADE autocesta, kolone automobila, zastoji u prometu. U Njemačkoj su jutros počeli prosvjedi poljoprivrednika protiv ukidanja subvencija; policija je u stanju pripravnosti.

Kako piše Deutsche Welle, danas praktički neće biti dijela Njemačke koji će normalno funkcionirati. Na cestama će biti na tisuće traktora – na prosvjedu koji njemački poljoprivrednici najavljuju kao najveći u povijesti.

Tabloid Bild objavio je kartu s gradovima i autocestama čije se blokade najavljuju – popis je podulji. Vlasti su pozvale građane da u ponedjeljak koriste željeznički prijevoz i odustanu od vožnje automobilima. Poslodavci poručuju ljudima da rade od kuće ondje gdje je to moguće, a škole će djeci opravdati izostanke s nastave.

U Njemačkoj postoji 256.000 poljoprivrednih imanja na kojima radi oko 937.000 ljudi. Prosvjedi su novi veliki udarac za koalicijsku vladu kancelara Olafa Scholza, koja je jedna od najnepopularnijih vlada u povijesti Njemačke, piše Deutsche Welle.

Problem su subvencije

Nakon što je Ustavni sud zabranio saveznoj vladi nova zaduženja i unošenje određenih izdataka u proračun za 2024. godinu, u državnoj je blagajni nastala rupa od 17 milijardi eura, brisane su subvencije za dizel gorivo, a uveden je porez na sva poljoprivredna vozila, isti kao za putničke automobile, ovisno o snazi motora i potrošnji goriva.

Teški traktori i poljoprivredni strojevi troše velike količine dizela te imaju motore velike snage. Njemački poljoprivrednici smatraju da se njihovo oruđe ne smije tretirati isto kao privatni automobili.

To je razlog zašto su ozlojeđeni poljoprivrednici pozvali na blokadu cijele zemlje. Uplašena vlada odmah je donekle popustila, odustala od poreza za poljoprivredne strojeve i obećala da će se postepeno vraćati subvencije za gorivo, no time poljoprivrednici nisu bili zadovoljni.

Policija će imati pune ruke posla

Scene blokada proteklih su se tjedana tu i tamo viđale po Njemačkoj. Sredinom prosinca stotine su traktora stajale u centru Berlina.

Na nekim snimkama vidi se kako policija pokušava vozilima blokirati put traktorima, no oni skreću s puta te kotačima promjera gotovo dva metra lako zaobilaze policijske blokade preko njiva i kanala.

„Mnoge akcije nisu samo pravno neopravdane već ponekad predstavljaju ugrožavanje prometa, javne sigurnosti i reda”, kritizira sindikat policije. Policija će, naime, imati pune ruke posla.

Agroekologija

Objavio
ab hr
-

Agroekologija je holistički i integrirani pristup koji istovremeno primjenjuje ekološke i društvene koncepte te načela na dizajn i upravljanje održivim poljoprivrednim i prehrambenim sustavima. Nastoji optimizirati interakcije između biljaka, životinja, ljudi i okoliša, a istovremeno se bavi potrebom za društveno pravednim prehrambenim sustavima unutar kojih ljudi mogu birati što jedu te kako i gdje se to proizvodi.

Agroecology Knowledge Hub prikazuje dokaze, politike, prakse i znanost o agroekologiji. Hub također olakšava rasprave putem foruma koji se odnose na agroekologiju.

Raznolikost

Raznolikost: diverzifikacija je ključna za agroekološke prijelaze kako bi se osigurala sigurnost hrane i prehrana uz očuvanje, zaštitu i poboljšanje prirodnih resursa
Agroekološki sustavi vrlo su raznoliki. S biološke perspektive, agroekološki sustavi optimiziraju raznolikost vrsta i genetskih resursa na različite načine. Na primjer, agrošumarski sustavi organiziraju usjeve, grmlje, stoku i drveće različitih visina i oblika na različitim razinama ili slojevima, povećavajući vertikalnu raznolikost. Intercropping kombinira komplementarne vrste kako bi se povećala prostorna raznolikost. Plodored usjeva, koji često uključuje mahunarke, povećava vremensku raznolikost. Sustavi usjeva i stoke oslanjaju se na raznolikost lokalnih pasmina prilagođenih specifičnim okruženjima. U vodenom svijetu, tradicionalni polikulturni uzgoj ribe, integrirana multitrofična akvakultura (IMTA) ili rotacijski sustavi usjeva i ribe slijede iste principe za maksimiziranje raznolikosti.

Povećanje bioraznolikosti doprinosi nizu proizvodnih, socio-ekonomskih, prehrambenih i ekoloških koristi. Planiranjem i upravljanjem raznolikošću, agroekološki pristupi poboljšavaju pružanje usluga ekosustava, uključujući oprašivanje i zdravlje tla, o čemu ovisi poljoprivredna proizvodnja. Diverzifikacija može povećati produktivnost i učinkovitost korištenja resursa optimizacijom biomase i sakupljanja vode.

Agroekološka diversifikacija također jača ekološku i socioekonomsku otpornost, uključujući stvaranje novih tržišnih prilika. Na primjer, raznolikost usjeva i životinja smanjuje rizik od neuspjeha zbog klimatskih promjena. Mješovita ispaša različitih vrsta preživača smanjuje zdravstvene rizike od parazitizma, dok različite lokalne vrste ili pasmine imaju veću sposobnost preživljavanja, proizvodnje i održavanja razine reprodukcije u teškim uvjetima. S druge strane, postojanje različitih izvora prihoda s diferenciranih i novih tržišta, uključujući raznolike proizvode, lokalnu preradu hrane i agroturizam, pomaže u stabilizaciji prihoda kućanstava.

Konzumacija raznolikog asortimana žitarica, mahunarki, voća, povrća i proizvoda životinjskog podrijetla doprinosi poboljšanim prehrambenim rezultatima. Štoviše, genetska raznolikost različitih sorti, pasmina i vrsta važna je za doprinos makronutrijenata, mikronutrijenata i drugih bioaktivnih spojeva ljudskoj prehrani. Na primjer, u Mikroneziji se ponovno uvođenje nedovoljno iskorištene tradicionalne sorte banane s narančastim mesom s 50 puta više beta-karotena od široko dostupne komercijalne banane s bijelim mesom pokazalo ključnim za poboljšanje zdravlja i prehrane.

Na globalnoj razini, tri žitarice daju blizu 50 posto svih unesenih kalorija, dok se genetska raznolikost usjeva, stoke, vodenih životinja i drveća i dalje ubrzano gubi. Agroekologija može pomoći u preokretu ovih trendova upravljanjem i očuvanjem agro-bioraznolikosti te odgovarajući na sve veću potražnju za raznolikošću proizvoda koji su ekološki prihvatljivi. Jedan takav primjer je riža ‘prijatna za ribe’ proizvedena iz navodnjavanih, kišnih i dubokovodnih rižinih ekosustava, koja cijeni raznolikost vodenih vrsta i njihovu važnost za ruralni život.

Zajedničko stvaranje i dijeljenje znanja

Zajedničko stvaranje i dijeljenje znanja: poljoprivredne inovacije bolje odgovaraju lokalnim izazovima kada se sukreiraju kroz participativne procese
Agroekologija ovisi o kontekstu specifičnom znanju. Ne nudi fiksne recepte – naprotiv, agroekološke prakse su skrojene kako bi odgovarale okolišnom, društvenom, gospodarskom, kulturnom i političkom kontekstu. Zajedničko stvaranje i dijeljenje znanja ima središnju ulogu u procesu razvoja i provedbe agroekoloških inovacija za rješavanje izazova u prehrambenim sustavima, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama.

Kroz proces zajedničkog stvaranja, agroekologija spaja tradicionalna i autohtona znanja, praktična znanja proizvođača i trgovaca te globalna znanstvena znanja. Proizvođačevo znanje o poljoprivrednoj biološkoj raznolikosti i iskustvo u upravljanju specifičnim kontekstima, kao i njihovo znanje vezano uz tržišta i institucije, apsolutno su ključni u ovom procesu.

Obrazovanje – i formalno i neformalno – igra temeljnu ulogu u dijeljenju agroekoloških inovacija koje proizlaze iz procesa zajedničkog stvaranja. Na primjer, više od 30 godina, horizontalni campesino a campesino pokret igrao je ključnu ulogu u dijeljenju agroekološkog znanja, povezujući stotine tisuća proizvođača u Latinskoj Americi. Nasuprot tome, modeli prijenosa tehnologije odozgo prema dolje imali su ograničen uspjeh.

Promicanje participativnih procesa i institucionalnih inovacija koje grade uzajamno povjerenje omogućuje zajedničko stvaranje i dijeljenje znanja, pridonoseći relevantnim i uključivim agroekološkim tranzicijskim procesima.

Sinergije

izgradnja sinergija poboljšava ključne funkcije u prehrambenim sustavima, podupirući proizvodnju i višestruke usluge ekosustava
Agroekologija posvećuje posebnu pozornost dizajnu raznolikih sustava koji selektivno kombiniraju jednogodišnje i višegodišnje usjeve, stoku i vodene životinje, drveće, tlo, vodu i druge komponente na farmama i poljoprivrednim krajolicima kako bi se poboljšala sinergija u kontekstu klime koja se sve više mijenja.

Izgradnja sinergije u prehrambenim sustavima donosi višestruke koristi. Optimiziranjem bioloških sinergija, agroekološke prakse poboljšavaju ekološke funkcije, što dovodi do veće učinkovitosti korištenja resursa i otpornosti. Na primjer, na globalnoj razini, biološka fiksacija dušika mahunarkama u sustavima međuusjeva ili rotacija generira blizu 10 milijuna USD uštede u dušičnim gnojivima svake godine, istovremeno doprinoseći zdravlju tla, ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi. Nadalje, oko 15 posto dušika koji se primjenjuje na usjeve dolazi od stočnog gnoja, naglašavajući sinergije koje proizlaze iz integracije usjeva i stoke. U Aziji integrirani sustavi riže kombiniraju uzgoj riže s proizvodnjom drugih proizvoda kao što su riba, patke i drveće. Maksimizirajući sinergije, integrirani sustavi riže značajno poboljšavaju prinos, raznolikost prehrane, kontrolu korova, strukturu tla i plodnost, kao i osiguravanje staništa bioraznolikosti i kontrolu štetočina.

Na razini krajolika, sinkronizacija proizvodnih aktivnosti u vremenu i prostoru neophodna je za poboljšanje sinergije. Kontrola erozije tla uz pomoć žive ograde Calliandra uobičajena je u integriranim agroekološkim sustavima u istočnoafričkom gorju. U ovom primjeru, praksa upravljanja povremenom obrezivanjem smanjuje konkurenciju stabala s usjevima koji se uzgajaju između živica i istovremeno osigurava hranu za životinje, stvarajući sinergije između različitih komponenti. Pastoralizam i ekstenzivni sustavi za ispašu stoke upravljaju složenim interakcijama između ljudi, stada više vrsta i promjenjivih uvjeta okoliša, izgrađujući otpornost i pridonoseći uslugama ekosustava kao što su širenje sjemena, očuvanje staništa i plodnost tla.

Dok agroekološki pristupi nastoje maksimizirati sinergije, kompromisi se također javljaju u prirodnim i ljudskim sustavima. Na primjer, dodjela korištenja resursa ili prava pristupa često uključuje kompromise. Kako bi promicala sinergije unutar šireg prehrambenog sustava i najbolje upravljala kompromisima, agroekologija naglašava važnost partnerstva, suradnje i odgovornog upravljanja, uključujući različite aktere na više razina.

Učinkovitost

inovativne agroekološke prakse proizvode više koristeći manje vanjskih izvora
Povećana učinkovitost korištenja resursa novo je svojstvo agroekoloških sustava koji pažljivo planiraju i upravljaju raznolikošću kako bi stvorili sinergije između različitih komponenti sustava. Na primjer, ključni izazov učinkovitosti je da se manje od 50 posto dušičnog gnojiva dodanog globalno zemljištu pod usjevima pretvara u požnjevene proizvode, a ostatak se gubi u okolišu uzrokujući velike ekološke probleme.

Agroekološki sustavi poboljšavaju korištenje prirodnih resursa, posebno onih koji su u izobilju i besplatni, poput sunčevog zračenja, atmosferskog ugljika i dušika. Poboljšanjem bioloških procesa i recikliranjem biomase, hranjivih tvari i vode, proizvođači mogu koristiti manje vanjskih resursa, smanjujući troškove i negativne utjecaje na okoliš njihove upotrebe. U konačnici, smanjenje ovisnosti o vanjskim resursima osnažuje proizvođače povećavajući njihovu autonomiju i otpornost na prirodne ili gospodarske šokove.

Jedan od načina mjerenja učinkovitosti integriranih sustava je korištenje omjera zemljišnog ekvivalenta (LER). LER uspoređuje prinose od uzgoja dviju ili više komponenti (npr. usjeva, drveća, životinja) zajedno s prinosima od uzgoja istih komponenti u monokulturama. Integrirani agroekološki sustavi često pokazuju veće LER-ove.

Agroekologija stoga promiče poljoprivredne sustave s potrebnom biološkom, socio-ekonomskom i institucionalnom raznolikošću i usklađenošću u vremenu i prostoru kako bi se podržala veća učinkovitost.

Recikliranje

više recikliranja znači poljoprivrednu proizvodnju s nižim ekonomskim i ekološkim troškovima
Otpad je ljudski koncept – ne postoji u prirodnim ekosustavima. Imitirajući prirodne ekosustave, agroekološke prakse podupiru biološke procese koji pokreću recikliranje hranjivih tvari, biomase i vode unutar proizvodnih sustava, čime se povećava učinkovitost korištenja resursa i minimizira otpad i zagađenje.

Recikliranje se može odvijati i na razini farme i unutar krajolika, kroz diverzifikaciju i izgradnju sinergije između različitih komponenti i aktivnosti. Na primjer, agrošumarski sustavi koji uključuju stabla s dubokim korijenjem mogu uhvatiti hranjive tvari izgubljene izvan korijena jednogodišnjih usjeva. Sustavi usjeva i stoke promiču recikliranje organskih materijala korištenjem stajskog gnoja za kompostiranje ili izravno kao gnojiva, te ostataka usjeva i nusproizvoda kao stočne hrane. Kruženje hranjivih tvari čini 51 posto ekonomske vrijednosti svih usluga ekosustava koje ne pružaju opskrbu, a integracija stoke igra veliku ulogu u tome. Slično, u sustavima riža-riba, vodene životinje pomažu u gnojidbi usjeva riže i smanjenju štetočina, smanjujući potrebu za vanjskim unosom gnojiva ili pesticida.

Recikliranje donosi višestruke prednosti zatvaranjem ciklusa i smanjenjem otpada što se prevodi u manju ovisnost o vanjskim resursima, povećava autonomiju proizvođača i smanjuje njihovu osjetljivost na tržišne i klimatske šokove. Recikliranje organskih materijala i nusproizvoda nudi veliki potencijal za agroekološke inovacije.

Elastičnost

povećana otpornost ljudi, zajednica i ekosustava ključna je za održive prehrambene i poljoprivredne sustave
Raznovrsni agroekološki sustavi otporniji su – imaju veći kapacitet oporavka od poremećaja uključujući ekstremne vremenske prilike poput suše, poplava ili uragana, te otpornosti na napade štetočina i bolesti. Nakon uragana Mitch u Srednjoj Americi 1998. godine, farme s bioraznolikošću, uključujući agrošumarstvo, konturnu poljoprivredu i pokrovne usjeve, zadržale su 20-40 posto više površinskog sloja tla, pretrpjele manju eroziju i manje ekonomske gubitke od susjednih farmi koje prakticiraju konvencionalne monokulture.

Održavanjem funkcionalne ravnoteže agroekološki sustavi bolje se odupiru napadima štetočina i bolesti. Agroekološke prakse obnavljaju biološku složenost poljoprivrednih sustava i promiču potrebnu zajednicu organizama koji međusobno djeluju za samoregulaciju izbijanja štetnika. Na razini krajolika, raznoliki poljoprivredni krajolici imaju veći potencijal za doprinos funkcijama kontrole štetočina i bolesti.

Agroekološki pristupi jednako tako mogu poboljšati socioekonomsku otpornost. Diverzifikacijom i integracijom proizvođači smanjuju svoju ranjivost u slučaju da jedna kultura, vrsta stoke ili druga roba zakaže. Smanjenjem ovisnosti o vanjskim inputima, agroekologija može smanjiti ranjivost proizvođača na ekonomski rizik. Poboljšanje ekološke i socioekonomske otpornosti idu ruku pod ruku – na kraju krajeva, ljudi su sastavni dio ekosustava.

Ljudske i društvene vrijednosti

zaštita i poboljšanje ruralnog života, jednakosti i društvenog blagostanja ključni su za održive prehrambene i poljoprivredne sustave
Agroekologija stavlja snažan naglasak na ljudske i društvene vrijednosti, kao što su dostojanstvo, jednakost, uključenost i pravda, što sve pridonosi poboljšanoj dimenziji životnih ciljeva SDG-a. Stavlja težnje i potrebe onih koji proizvode, distribuiraju i konzumiraju hranu u središte prehrambenih sustava. Izgradnjom autonomije i sposobnosti prilagodbe za upravljanje svojim agroekosustavima, agroekološki pristupi osnažuju ljude i zajednice da prevladaju siromaštvo, glad i pothranjenost, istovremeno promičući ljudska prava, kao što je pravo na hranu, i upravljanje okolišem kako bi i buduće generacije mogle živjeti u blagostanju.

Agroekologija nastoji riješiti nejednakosti spolova stvaranjem prilika za žene. U svijetu žene čine gotovo polovicu radne snage u poljoprivredi. Oni također igraju ključnu ulogu u sigurnosti hrane u kućanstvima, raznolikosti prehrane i zdravlju, kao iu očuvanju i održivom korištenju biološke raznolikosti. Unatoč tome, žene ostaju ekonomski marginalizirane i ranjive na kršenja njihovih prava, a njihov doprinos često ostaje neprepoznat. Agroekologija može pomoći ruralnim ženama u obiteljskoj poljoprivredi da razviju više razine autonomije izgradnjom znanja, kroz kolektivnu akciju i stvaranje mogućnosti za komercijalizaciju. Agroekologija može otvoriti prostor za žene da postanu autonomnije i osnažiti ih na razini kućanstva, zajednice i šire – na primjer, kroz sudjelovanje u grupama proizvođača. Sudjelovanje žena bitno je za agroekologiju i žene su često voditeljice agroekoloških projekata.

U mnogim mjestima diljem svijeta ruralna omladina suočava se s krizom zapošljavanja. Agroekologija pruža obećavajuće rješenje kao izvor pristojnih poslova. Agroekologija se temelji na drugačijem načinu poljoprivredne proizvodnje koji je intenzivan po znanju, ekološki prihvatljiv, društveno odgovoran, inovativan i koji ovisi o kvalificiranoj radnoj snazi. U međuvremenu, ruralna omladina diljem svijeta posjeduje energiju, kreativnost i želju da pozitivno promijeni svoj svijet. Ono što im treba su podrška i prilike.

Kao temeljna paradigma za održivi ruralni razvoj odozdo prema gore, agroekologija osnažuje ljude da sami postanu nositelji promjena.

Kultura i tradicija prehrane

podržavanjem zdrave, raznolike i kulturno primjerene prehrane, agroekologija doprinosi sigurnosti hrane i prehrani dok održava zdravlje ekosustava
Poljoprivreda i hrana ključne su komponente ljudskog naslijeđa. Stoga kultura i prehrambene tradicije imaju središnju ulogu u društvu i oblikovanju ljudskog ponašanja. Međutim, u mnogim slučajevima, naši trenutni prehrambeni sustavi stvorili su nepovezanost između prehrambenih navika i kulture. Ova nepovezanost pridonijela je situaciji u kojoj glad i pretilost postoje rame uz rame, u svijetu koji proizvodi dovoljno hrane da prehrani cijelo stanovništvo.

Gotovo 800 milijuna ljudi diljem svijeta kronično je gladno, a 2 milijarde pati od nedostatka mikronutrijenata. U međuvremenu, došlo je do golemog porasta pretilosti i bolesti povezanih s prehranom; 1,9 milijardi ljudi ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo, a nezarazne bolesti (rak, kardiovaskularne bolesti, dijabetes) uzrok su broj jedan globalne smrtnosti. Da bismo riješili neravnoteže u našim prehrambenim sustavima i krenuli prema svijetu bez gladi, samo povećanje proizvodnje nije dovoljno.

Agroekologija igra važnu ulogu u uspostavljanju ravnoteže između tradicije i modernih prehrambenih navika, povezujući ih na skladan način koji promiče zdravu proizvodnju i potrošnju hrane, podržavajući pravo na odgovarajuću hranu. Na taj način agroekologija nastoji njegovati zdrav odnos između ljudi i hrane.

Kulturni identitet i osjećaj mjesta često su usko povezani s krajolicima i prehrambenim sustavima. Kako su se ljudi i ekosustavi zajedno razvijali, kulturološke prakse te autohtono i tradicionalno znanje nude obilje iskustva koje može nadahnuti agroekološka rješenja. Na primjer, Indija je dom za oko 50.000 autohtonih sorti riže – uzgajanih stoljećima zbog njihovog specifičnog okusa, hranjivih vrijednosti i svojstava otpornosti na štetočine te njihove prilagodljivosti nizu uvjeta. Kulinarske tradicije izgrađene su oko ovih različitih sorti, koristeći njihova različita svojstva. Uzimajući ovaj akumulirani korpus tradicionalnog znanja kao vodič, agroekologija može pomoći u realizaciji potencijala teritorija za održanje njihovih naroda.

Odgovorno upravljanje

održiva hrana i poljoprivreda zahtijevaju odgovorne i učinkovite mehanizme upravljanja na različitim razinama – od lokalne preko nacionalne do globalne
Agroekologija poziva na odgovorno i učinkovito upravljanje kako bi se podržao prijelaz na održivu hranu i poljoprivredne sustave. Transparentni, odgovorni i uključivi mehanizmi upravljanja potrebni su za stvaranje poticajnog okruženja koje podržava proizvođače da transformiraju svoje sustave slijedeći agroekološke koncepte i prakse. Uspješni primjeri uključuju programe školske prehrane i javne nabave, tržišne propise koji omogućuju markiranje diferenciranih agroekoloških proizvoda te subvencije i poticaje za usluge ekosustava.

Upravljanje zemljištem i prirodnim resursima najbolji je primjer. Većina siromašnog ruralnog i ranjivog stanovništva u svijetu uvelike se oslanja na kopnenu i vodenu bioraznolikost i usluge ekosustava za svoje živote, ali im nedostaje siguran pristup tim resursima. Agroekologija ovisi o jednakom pristupu zemljištu i prirodnim resursima – što je ključ socijalne pravde, ali i u pružanju poticaja za dugoročna ulaganja koja su neophodna za zaštitu tla, bioraznolikosti i usluga ekosustava.

Agroekologiju najbolje podržavaju mehanizmi odgovornog upravljanja na različitim razinama. Mnoge zemlje već su razvile zakone, politike i programe na nacionalnoj razini koji nagrađuju upravljanje poljoprivredom koje unapređuje biološku raznolikost i pružanje usluga ekosustava. Upravljanje na razini teritorija, krajobraza i zajednice, kao što su tradicionalni i uobičajeni modeli upravljanja, također je izuzetno važno za poticanje suradnje između dionika, maksimizirajući sinergije uz smanjenje ili upravljanje ustupcima.

Kružno i solidarno gospodarstvo

ono ponovno povezuje proizvođače i potrošače i pruža inovativna rješenja za život unutar naših planetarnih granica, istovremeno osiguravajući društvene temelje za uključiv i održiv razvoj
Agroekologija nastoji ponovno povezati proizvođače i potrošače kroz kružno i solidarno gospodarstvo koje daje prednost lokalnim tržištima i podržava lokalni gospodarski razvoj stvaranjem dobrih ciklusa. Agroekološki pristupi promiču pravedna rješenja temeljena na lokalnim potrebama, resursima i kapacitetima, stvarajući pravednija i održivija tržišta. Jačanje kratkih krugova hrane može povećati prihode proizvođača hrane uz održavanje pravedne cijene za potrošače. To uključuje nova inovativna tržišta, uz tradicionalnija teritorijalna tržišta, gdje većina malih posjednika prodaje svoje proizvode.

Društvene i institucionalne inovacije igraju ključnu ulogu u poticanju agroekološke proizvodnje i potrošnje. Primjeri inovacija koje pomažu u povezivanju proizvođača i potrošača uključuju participativne jamstvene sheme, tržišta lokalnih proizvođača, označavanje oznake podrijetla, poljoprivredu koju podržava zajednica i sheme e-trgovine. Ova inovativna tržišta odgovaraju na sve veću potražnju potrošača za zdravijom prehranom.

Redizajn prehrambenih sustava koji se temelje na načelima kružnog gospodarstva može pomoći u rješavanju globalnog izazova rasipanja hrane tako što će lance vrijednosti hrane učiniti kraćim i resursno učinkovitijim. Trenutačno se jedna trećina sve proizvedene hrane gubi ili baca, što ne pridonosi sigurnosti hrane i prehrani, a istovremeno povećava pritisak na prirodne resurse. Energija koja se koristi za proizvodnju hrane koja se gubi ili baca je otprilike 10 posto ukupne svjetske potrošnje energije, dok je otisak otpada od hrane ekvivalentan 3,5 Gt CO2 emisija stakleničkih plinova godišnje.

1...161718...66Stranica 17 od 66