Naslovnica Blog Stranica 31

Nastavi li se suša, Hrvatskoj prijeti i poljoprivredna katastrofa

PRAVA, višednevna kiša u Hrvatskoj ove godine još nije pala.

Poljoprivrednici iz Dalmacije s kojima smo imali prilike razgovarati potvrdili su nam da muku muče navodnjavajući i zalijevajući polja, a vatrogasci svakodnevno imaju posla s požarima. Vodostaji rijeka su opali, more se povuklo toliko da se dubrovačke zidine vide u ruhu kakvo rijetko imamo prilike proučavati.

Klimatolog: Nastave li se suše, bit će to poljoprivredna katastrofa
Drugdje je stanje još i gore. Albanija je, upravo zbog suša i skoka cijena, odlučila ugasiti javnu rasvjetu. U jeku ratnih i pandemijskih zbivanja lako je zaboraviti na klimatske promjene. Pitanje je što će biti ako se sušna razdoblja nastave. Razgovarali smo zato sa stručnjacima iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, kao i s klimatologom koji o ovoj temi znaju više.

Branko Grisogono, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, odgovorio je što će biti ako ova iznenadna suša potraje.

“Onda će biti poljoprivredna katastrofa. Ovakvo vrijeme je pogodno i za jutarnje mrazove. Međutim, izgleda da dolazi nešto oborina krajem ožujka, početkom travnja, možda će najgore biti izbjegnuto.

Mediji ovo nisu dovoljno pratili zato što se događaju druge stvari u svijetu, a smatram da je i ovo jako važno jer ako mi nemamo dovoljno svoje hrane, odakle ćemo uvoziti, koliko ćemo plaćati? Tome nije pridavano dovoljno pažnje”, poručuje prof. Grisogono.

Uzrok suša je, kaže, neuobičajena dugotrajna sinoptička situacija nad većim dijelom Europe.

“Uzrokovala je da praktički mjesec dana imamo period bez oborina i to će potrajati barem do srijede za veći dio Hrvatske. Dogodio se tzv. “bloking”, gdje jaka anticiklona može jako dugo stagnirati nad srednjom i zapadnom Europom, što nam donosi takvo vrijeme.”

U Dalmaciji je vrlo do ekstremno sušno
Državni hidrometeorološki zavod upitali smo kad je zadnji put pala kiša. Kažu da neke mjerne postoje u Hrvatskoj dosad ove godine nisu zabilježile niti jedan kišni dan.

“2022. godina započela je prilično sušno. Prema vrijednostima standardiziranog oborinskog indeksa, u siječnju je u cijeloj Hrvatskoj zabilježen deficit oborine, koji je najizraženiji bio na širem području Osijeka i Raba – vrlo sušno, te u srednjoj i južnoj Dalmaciji – vrlo do ekstremno sušno”, poručuju iz DHMZ-a.

Nešto više oborine u odnosu na siječanj zabilježeno je u veljači, koja je bila u skladu s višegodišnjim prosjekom. Zanimljivo je, posebno za potrebe poljoprivrede, promatrati uzastopan broj sušnih odnosno kišnih dana, tj. broj dana s oborinom manjom ili jednakom, odnosno većom od 5 mm”, poručuju iz DHMZ-a.

Na Lastovu je ove godine kiša pala jednom, a u Varaždinu dva puta
Ono malo kišnih razdoblja u 2022. godini trajalo je isključivo jedan do dva dana.

“Zadnje takvo razdoblje zabilježeno je na većini analiziranih postaja u zadnjem tjednu veljače, odnosno najranije 17. veljače na postaji Varaždin, a najkasnije 8. ožujka na postaji Gradište. Sušna razdoblja na analiziranim postajama bila su dugotrajna (duža od 25 dana), ali i mnogobrojna”, poručuju.

U ovoj godini, zaključno s 20. ožujka, samo jedan kišan dan zabilježen je na Lastovu (27. veljače, 35.2 mm oborine), a svega dva kišna dana u Varaždinu (6. siječnja i 16. veljače, po 12.4 mm) i Komiži (18. siječnja, 10.3 mm te 22. veljače, 8.2 mm).

U ožujku većina meteoroloških postaja nije zabilježila niti jedan kišni dan
Iz DHMZ-a poručuju kako, s obzirom na to da u ožujku na većini postaja nije zabilježen niti jedan kišni dan, očekuju značajan deficit oborine u cijeloj Hrvatskoj.

“Ipak, za konačnu ocjenu sušnih prilika koje uključuju i ožujak trebamo pričekati još desetak dana”, poručuje DHMZ-ova Ivana Marinović.

Prognostičari se nadaju da bi moglo kišiti početkom travnja
Na pitanje kad bismo mogli očekivati kišu i najavljuju li se sušna vremena, odgovorio je dežurni prognostičar.

“U ovom se tjednu nastavlja stabilno i većinom sunčano vrijeme uz porast temperature zraka. Vjerojatnost za kišu je u većini krajeva Hrvatske, prema danas dostupnim prognostičkim materijalima, povećana tek sredinom sljedećeg tjedna, odnosno posljednjih dana ožujka te prvih dana travnja.

Prema dugoročnoj prognozi, u travnju je vjerojatnost za nastavak sušnog vremena smanjena, odnosno povećani su izgledi za dane (pa i nizove dana) s povremenom kišom.”

Index.hr

Komasacija pred vratima !

Prosječna je površina OPG-a 2018. u Hrvatskoj iznosila 7,2 ha u 8,6 parcela prosječne veličine 0,8 ha. U okrupnjavanje zemljišta trebalo bi izdvojiti mnogo više novca, što bi privuklo ulagače, drže u HPK.

Okrupnjavanje katastarskih čestica u cilju povećanja poljoprivredne proizvodnje i stvaranja dodane vrijednosti te stavljanje u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta samo su neki od ključnih prijedloga novog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, koji se u srijedu našao u prvom saborskom čitanju. Postojeći zakon, koji je na snazi od 2015., nikad nije zaživio na terenu. Posljednja ozbiljna komasacija provedena je prije 30-ak godina pa Vlada predlaže novi, učinkovitiji, u svrhu jačeg razvoja i unapređenja ruralnih prostora i hrvatske poljoprivrede.

Cilj je osigurati preduvjete za provedbu komasacije 18 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta do sredine 2026. Osim okrupnjavanja za potrebe moderne poljoprivredne proizvodnje, stvaranja preduvjeta za izgradnju mreže poljskih puteva i kanala, uspostavit će se i 90 postaja za monitoring stanja poljoprivrednog zemljišta kako bi se provelo održivo gospodarenje i zaštita tla. – Svjesni smo poteškoća s kojima ćemo se suočiti u postupku komasacije, kao što je, primjerice, rješavanje pitanja imovinskopravnih odnosa pa Ministarstvo poljoprivrede surađuje i s ostalim resorima, posebice Ministarstvom pravosuđa i uprave i Državnom geodetskom upravom, a ukupna površina predložena za komasaciju iznosi 46 tisuća hektara.

Prema podacima stručnjaka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u 2018. je u Hrvatskoj bilo registrirano 157.394 OPG-ova, s prosječno 7,2 ha površina u 8,6 parcela prosječne veličine 0,8 ha. Najveće prosječne parcele su u Osječko-baranjskoj županiji (2,5 ha), Vukovarsko-srijemskoj (2,1) te Virovitičko-podravskoj (1,5 ha). Najmanji prosjek imaju Dubrovačko-neretvanska (0,2 ha) i Krapinsko-zagorska (0,3 ha).

Kazne do 50.000 kn

Prijedlogom zakona komasacija bi se trebala provoditi tako da se sudioniku komasacije za njegovo zemljište uneseno u komasacijsku gromadu dodjeljuje novo jednake vrijednosti i u što manjem broju katastarskih čestica uz odbitak vrijednosti zemljišta za opće potrebe, zajedničke potrebe naselja i sudionika komasacije. Iznimno, vrijednost zemljišta koje mu se dodjeljuje ne može biti manja od 90% ni veća od 120% vrijednosti zemljišta koje je unio u komasacijsku gromadu. Prijedlog zakona predviđa i novčane prekršajne kazne od 15.000 do 50.000 kuna za pravnu osobu koja ometa uvođenje sudionika komasacije u posjed zemljišta koja su im dodijeljena. Odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se s 5000 do 12.000 kuna, a fizička od 5000 do 10.000 kuna.

Večernji.hr

Rekordne cijene uljane repice !

To je povijesni maksimum: po prvi put u povijesti cijena uljane repice na burzi Matif u Parizu probila je prag od 1000 eura po toni.

Na Matifu su terminski ugovori za namirenje u svibnju probili “zvučnu barijeru” od 1000 eura po toni na početku trgovanja. Jutros oko 11 sati (23. ožujka) za prvi mjesec u Parizu trebalo je platiti 1012 eura/T, 18 eura/T više nego jučer na kraju trgovanja .

Poremećaji u izvozu uljane repice iz Ukrajine uzrokovani ratom povećavaju cijene za usjeve crnog ulja, kao i loši izgledi za žetvu 2022. u toj istočnoeuropskoj zemlji, a oboje potiču zabrinutost zbog stalne nestašice u opskrbi biljnim uljima.

EK teško kažnjava MPŠ – poljoprivrednici ostaju bez 230 milijuna kuna!

Hrvatska poljoprivreda ostat će u idućem razdoblju bez deset posto ukupne omotnice za Izravne poticaje zbog korekcije koju je izrekla Europska komisija. Tu informaciju Nacionalu je potvrdilo nekoliko izvora iz Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a iako ne tim riječima, korekciju su priznali i u odgovoru koji je Nacional dobio iz Agencije za plaćanja. Korekcija od deset posto odnosi se na ukupnu omotnicu za Izravna plaćanja koja iznosi 300 milijuna eura, što znači da bi korekcija, što je službena riječ za kaznu koju  Europska komisija izriče državama članicama, iznosila 30 milijuna eura ili negdje oko 230 milijuna kuna. Ako se ostvare najave iz Europske komisije, takva kazna bila bi veliki udarac za hrvatsku poljoprivredu, i to u trenutku kada se ona nalazi pod velikim pritiskom zbog situacije u Ukrajini te se očekuje da hrvatski poljoprivrednici nadoknade manjak pšenice do kojeg je došlo zbog rata u Ukrajini.

Nacional

Suzbijanje korova električnom energijom

Električna kontrola korova smatra se alternativom korištenju glifosata. Ispitivanja iz Francuske pokazuju što proces može učiniti – a što ne.

Električna kontrola korova smatra se alternativom korištenju glifosata. Ispitivanja iz Francuske pokazuju što proces može učiniti – a što ne.

Konačna zabrana glifosata je na pomolu. Mnogi poljoprivrednici traže alternative glifosatu i drugim kemijskim herbicidima. Jedna metoda koja se do sada više koristila u ekološkoj poljoprivredi je električna kontrola korova.

Suzbijanje korova u tri brzine
Francuski Institut du Végétal (Arvalis) od 2018. testira električnu kontrolu korova. Fokus je na učinkovitosti ubijanja međuusjeva, rasta i korova. Testovi su se odvijali u blizini Metza, u testu je Xpower uređaj radio s Electroherb procesom tvrtke Zasso.

Korov je u ispitivanju stradao pri brzinama od 2 km/h, 4 km/h i 7 km/h. Kontrolna ploha je za usporedbu tretirana glifosatom. Konačno, nakon 37 dana, istraživači su ispitali koliko su postupci bili učinkoviti. Postojale su jasne razlike među kulturama. Glifosat je ubio samo 45 posto, električni proces je uspio gotovo 100 posto pri svim brzinama i bio je znatno učinkovitiji. Glifosat je također uništio 85 posto korova u proljeće, dok je električni proces ubio više od 90 posto biljaka.

Drugačija je situacija bila s pšenicom. Dok je glifosat pouzdano uklonio svu pšenicu, električni uređaj je u najboljem slučaju postigao 20 posto učinkovitosti. Na trajnim travnjacima, u travi djeteline i u zalihama crvene djeteline električna metoda u proljeće nije imala gotovo nikakvog učinka.

Međutim, u jesen se metoda pokazala bolje, barem u DTSu i crvenoj djetelini, s više od 80 posto biljaka uništeno.

Što je sporije, to je struja učinkovitija
Električni napon koji teče kroz biljke i tlo oštećuje stanice biljaka. To će ih isušiti. Rezultat ovisi o biljnoj vrsti, dostupnoj biomasi, gustoći sastojine i vlažnosti zraka. U vrlo suhim uvjetima potrebno je paziti jer uvijek postoji opasnost od požara.

Ispitivanja pokazuju da su manje brzine znatno učinkovitije. Najbolja učinkovitost postignuta je pri brzinama od 2 km/h. To je zato što su biljke dulje izložene električnom naboju.

Istraživači su također kombinirali električni proces s mlatilicom i valjkom. Ovdje se pokazalo da valjanje nije rezultiralo povećanjem učinkovitosti. Prethodno mlataranje izrasline, s druge strane, povećalo je učinkovitost ubijanja izrasline.

Ovo je rezultat eksperimenata:
Iz eksperimenata se mogu izvesti sljedeća pravila:

Korov je lakše ubiti od travnatog korova
što je više biomase, tretman je manje učinkovit i
što je postolje gušće, tretman je manje učinkovit
ako je zemlja suha, tretman je učinkovitiji nego ako je tlo vlažno
Vlaga u zelenilu, na primjer od rose, podupire učinak


Koliko košta električno uklanjanje korova

Nedostatak metode je mala radna brzina, što je rezultat malih brzina vožnje i radnog zahvata od 3 m. Uz to, tehnologija je znatno skuplja od glifosata ili obrade tla po cijeni do 250 eura/ha.

Kako bi vidjeli kako metoda utječe na život u tlu, istraživači su također prebrojali gliste na parcelama i mikrobnu biomasu. Međutim, procjene nisu pokazale negativne učinke električnog napona na kišne gliste i količinu mikrobne biomase.

XXL prskalica za zaštitu bilja

Radna širina od 70 m i spremnik od 22.000 l nisu jedine posebnosti XXL prskalice za zaštitu usjeva. Iza mega tehnologije stoji nova tvrtka i stara poznanstva.

Čak i ako se Agritechnica 2022 nije održala, DLG (Njemačko poljoprivredno društvo) dodijelilo je nagrade za posebno inovativnu poljoprivrednu tehnologiju. NeXaT-ovo vozilo s izmjenjivim nosačem nagrađeno je zlatnom medaljom. Ono što ga čini posebnim: NeXat izmjenjivi nosač može obaviti sve radne korake od obrade tla do zaštite usjeva i žetve na fiksnim trakama. Stručnjaci sustav biljne proizvodnje na fiksnim trakama također nazivaju poljoprivredom kontroliranim prometom. Prednost je što je zbog velike širine kolosijeka vozila-nosača manje od 5 posto površine prekriveno gusjenicama.

Naručitelj je bila tvrtka NeXaT GmbH, ali u projektu tvrtke Kalverkamp Innovation GmbH nekoliko proizvođača poljoprivrednih strojeva radi zajedno za različita područja primjene. Väderstad je odgovoran za obradu tla i sjetvu. Geringhoff opskrbljuje berač kukuruza, a tvrtka Herbert Dammann razvila je i izgradila jedinicu za korištenje transportnog vozila kao prskalice za zaštitu usjeva .

Tvrtka za poljoprivredni inženjering Dammann poznata je po svojoj tehnologiji zaštite usjeva. Tvrtka iz Buxtehudea u Donjoj Saskoj također razvija vozila i opremu za tehnologiju odleđivanja za uzletno-sletne staze u zračnim lukama, tehnologiju zimske službe za gradove i zajednice te sustave za prskanje kolosijeka za željezničke pruge.

Dammann je razvio montirani modul prskalice za vozilo Nexat. Kako navode iz tvrtke, riječ je o najvećoj poznatoj prskalici za zaštitu bilja s zapreminom spremnika od 22.000 l i radnom širinom od 70 m. Uređaj za zaštitu bilja ima ugrađen ISOBUS i može se sastaviti pojedinačno za svaku farmu na zahtjev. Radna širina se može odabrati od 18 do 70 m. Dostupne su i različite količine bačvi.

Ovo također nudi mega montirana prskalica:
Tehnologija rasvjete HD-Night-LUX za nanošenje noću
automatska kontrola grane
CCA pristajanje krivulje
18 sekcija