Naslovnica Blog Stranica 33

Proljetna sjetva

Objavio
ab hr
-

Površine na kojima je izvršena jesenska obrada uskoro se kreće u pripremu za sjetvu jarih kultura. Prema rokovima sjetve u proljetnom roku osim jarih žitarica može se obaviti i sjetva jarog stočnog graška, jare grahorice, djetelinsko travne smjese ili trave. Optimalan rok za sjetvu jarog stočnog graška je početak ožujka, ukoliko to dozvoljavaju vremenski uvjeti dok se djetelinsko travne smjese mogu sijati do 15. travnja. U slučaju da se na pojedinim parcelama ne planira sijati jari usjev preporučuje se sjetva siderata za zelenu gnojidbu, jer se na taj način spriječava ispiranje hraniva i dodatno obogaćuje tlo organskom tvari. U proljetnom roku mogu biti zasijane travne smjese ili djetelinsko travni usjevi ukoliko sjetva nije izvršena na jesen. Od travnih vrsta sve više su zastupljeni talijanski i engleski ljulj kao i stočni sirak koji se koriste kao zelena krma ili prema potrebi za spremanje sjenaže.

Pri tome je bitno da se proizvođači prvenstveno prilagode uvjetima o kojima će ovisiti kvaliteta sjetve. Manji je rizik ako se sjetva provodi i u nešto zakašnjelom roku ali da budu, koliko je moguće bolje ispunjeni uvjeti u pogledu pripreme, prosušenosti tla ili optimalne vlažnosti, kao i njegove minimalno potrebne zagrijanosti.

Sjetva trava i djetelinsko travnih smjesa

Pri odabiru vrste trava ili djetelinsko-travnih smjesa bitnu ulogu imaju fizikalno kemijska svojstva tla (pH) i mehanički sastav tla. Zbog toga je bitno prije zasnivanja travnjaka napraviti kemijsku analizu tla, kao i dobru gnojidbu tla, prema preporuci naročito za travnjake koji se planiraju koristiti 4 – 6 godina. Sjetva travnih i djetelinsko travnih smjesa iziskuje kvalitetnu osnovnu i predsjetvenu pripremu tla, uz poštivanje normativa sjetve. Od travnih vrsta kod nas su najčešće zastupljeni: talijanski ljulj, engleski ljulj, klupčasta oštrica, livadna vlasnjača i livadna vlasulja na tlima laganijeg mehaničkog sastava i slabijeg vododržnog kapaciteta. Od djetelinskih vrsta koje se siju zajedno sa travama na sušnim terenima je lucerna dok na vlažnijim tlima crvena djetelina. U povoljnim uvjetima djetelinsko travne smjese daju veće urode mase i suhe tvari od čiste kulture djetelina. Smjese svojim gustim sklopom bolje pokrivaju tlo i na taj način ugušuju korov, u humidnim uvjetima smjese se lakše kose i suše. Djetelinsko travne smjese – košni tip su dobre za spremanje sjenaže. Djeteline u toj masi imaju visoki udio bjelančevina dok trave, naročito ljuljevi sadrže znatno više šećera što je bitno za mliječno-kiselo vrenje i dobro konzerviranje spremljene mase. Ukoliko zbog vremenskih ili nekih drugih razloga nije obavljena kasno-ljetna sjetva trava, sjetva se može obaviti u proljetnom roku od 15. ožujka do 15. travnja.

Smjese stočnog graška i žitarica

Prije sjetve je potrebno obaviti srednje duboko oranje (20 – 30 cm) da bi se sačuvala vlaga iz zimskog perioda. S obzirom da grašak ima sposobnost vezanja atmosferskog dušika kvržičnim bakterijama potrebno mu je samo prilikom nicanja osigurati manju količinu dušika (30 – 40 kg/ha), dok usjevu graška i žitarica treba osigurati 80 kg/ha fosfora i 120 kg/ha kalija. Proljetna sjetva jarog graška i žitarica obavlja se do 15. ožujka. Za sjetvu se može kombinirati, grašak oko 160 kg/ha sa raži oko 30-50 kg/ha ili grašak 160kg/ha + zob oko 45-60 kg. Kao oslonac grašku mogu se koristiti ječam i pšenica. Za sjetvu treba koristiti dorađeno i kvalitetno sjeme visoke klijavosti i čistoće. Prvo se sije grašak na dubinu 5 – 6 cm, razmaka redova 16 cm, a zatim unakrsno žitarice na dubinu 3 – 4 cm, razmaka redova 12 cm. Sjetva se može obaviti žitnom sijačicom da bi se što optimalnije rasporedilo sjeme kako ne bi došlo do zasjenjivanja i polijeganja usjeva.

Prinosi čiste mase zelenog graška dostižu između 25 i 35 tona a smjese između 30 i 50 tona po hektaru. Ukoliko se grašak sije u smjesi treba pripaziti da žitarica, a naročito raž ne prijeđe fazu klasanja, jer bi joj u tom slučaju kvaliteta bila lošija, dok sa zobi nema takve opasnosti. Svježa masa graška i raži može se koristiti za ishranu stoke osam do deset dana, dok se smjesa graška i zobi koristi 12 do 14 dana.Ovakve smjese graška i žitarica predstavljaju vrlo kvalitetnu stočnu hranu ali je vrlo bitno odabrati pravi trenutak košnje kako ne bi došlo do gubitka hranjive vrijednosti. Smjesa graška i žitarica se najčešće koristi kao zelena stočna hrana ili za spremanje sjenaže. Kao zelena krma ova smjesa se koristi u vrijeme cvatnje graška i u fazi klasanja žitarica. Košnju ovakvog usjeva za spremanje sjenaže je potrebno obaviti kada je formirano 2/3 mahuna na grašku, dok žitarice ne smiju preći iz mliječne u voštanu zriobu ali moraju imati određeni sadržaj suhe tvari zbog dobivanja što kvalitetnije sjenaže. Obzirom da je siliranje i spremanje sjenaže način konzerviranja vlažne biljne mase, pri čemu dolazi do vrenja silirane mase bitno je osigurati anaerobne uvjete istiskivanjem zraka tj. gaženjem, ili umatanjem zelene mase u bale. Na taj način se stvaranjem anaerobnih uvjeta počinju razmnožavati korisne bakterije, tako da u procesu fermentacije počinju prevladavati bakterije mliječno kiselog vrenja. Proizvodnja sijena od graška nije preporučljiva zbog lista koji se brzo suši i otpada čime se smanjuje njegova hranjiva vrijednost.

Sjetva krmnog sirka

Krmni sirak je važna krmna kultura koja zbog svoje kvalitete i značajnog prinosa može biti uključena u ishranu preživača. Kada biljka krmnog sirka postigne visinu 80-100 cm može se koristiti kao zelena masa ili za vlažno konzerviranje. Nakon košnje biljke se ponovo regeneriraju i formiraju novu stabljiku, tako da tijekom godine može dati nekoliko otkosa. Sirak se čak u sušnim godinama može sijati u naizmjenične redove sa kukuruzom za siliranja, jer na taj način osigurava dovoljno vlage u silažnoj masi ako se silažni kukuruz pred kraj vegetacije počne naglo sušiti, ali i značajno veće prinose zelene mase. Ukoliko se sirak koristi kao masa za proizvodnju bioenergije u tom slučaju se preporučuje sjetva hibrida sa većim sadržajem celuloze. Sirak se može uzgajati na različitim tlima (lakšeg i težeg mehaničkog sastava). Zbog dobro razvijenog korijenovog sustava dobro podnosi sušu kao i visoke temperature. Može se sijati kao naknadni usjev nakon skidanja ozimih smjesa graška i žitarica ili kao glavni usjev. Sjetva se može obaviti žitnim sijačicama na međuredni razmak 50 cm, uz količinu sjemena 20-30 kg/ha. Prinos zelene mase se kreće čak od 80 – 100 t/ha.

Zbog izbijanja rata cijene pšenice i kukuruza su drastično porasle

Objavio
ab hr
-

Rat je u Europi. Ruske trupe od sinoć napadaju Ukrajinu . Cijene pšenice na europskom tržištu u srijedu su porasle na nešto manje od 290 eura/t, a u četvrtak će se popeti na 330 eura/t . Sve ostale vrste žitarica i uljarica također su u porastu.

U SAD-u su cijene pšenice i soje u srijedu dosegle nove devetogodišnje maksimume. Ovog četvrtka dionice su porasle dvoznamenkasto u trgovanju prije tržišta usred eskalacije ukrajinske krize . Cijene žitarica u SAD-u i Europi rastu do novih rekorda.

Rat u Ukrajini izaziva zabrinutost među velikim uvoznicima zbog zaliha pšenice, gdje je Ukrajina sedmi najveći svjetski proizvođač i peti najveći izvoznik. Rusija je prva u svijetu po količini izvezene pšenice . “Geopolitička eskalacija posljednjih dana značajno je povećala rizik daljnjeg širenja neravnoteže na robnim tržištima”, pišu analitičari JP Morgan commodities.

“S obzirom na značajan utjecaj Rusije na ova tržišta, mogli bismo biti svjedoci produljenog razdoblja pojačanih geopolitičkih napetosti i visokih premija za rizik za sve proizvode”, dodaju.

U slučaju pšenice, glavni uvoznici traže alternativne kupnje – na primjer iz zapadne Europe – zbog straha od kašnjenja ili prekida isporuke. Također u istočnim regijama Ukrajine, koje su u središtu napetosti, postoje brojni “proizvođači suncokreta i pšenice”, kaže američki analitičar robe.

Logistika i trgovina poremećeni – izuzetno visoke premije rizika

S obzirom da na Rusiju i Ukrajinu otpada oko 29 posto globalnog izvoza pšenice, 19 posto globalnih pošiljki kukuruza i 80 posto izvoza suncokretovog ulja, trgovci se boje da će vojni sukob ozbiljno ugroziti globalnu trgovinu i izazvati bum potražnje uvoznika za zamjenom zaliha koji do sada su dolazili iz regije Crnog mora.

“Napetosti između Rusije i Ukrajine pogoršale su opskrbne rizike za svjetsko tržište”, kažu analitičari i očekuju da će se izvoz pšenice iz Europske unije značajno povećati. Rusija je do daljnjega obustavila kretanje trgovačkih brodova u Azovskom moru, ali je svoje crnomorske luke zadržala otvorenim za otpremu, izvještavaju trgovci žitom, dok su vijesti o ruskom napadu na Ukrajinu potresle tržišta.

Ukrajina je u srijedu mobilizirala svoje rezerviste i zatražila od svojih državljana da napuste Rusiju. “Strah od oružanog sukoba koji blokira ukrajinsku logistiku bio je stvaran, kao što je sada očito. Sada je svjetsko tržište odsječeno od važnog izvora poljoprivrednih sirovina”, piše u priopćenju analitičarske tvrtke Agritel.

“Trgovinski tokovi nastavili su se donedavno, unatoč vrlo visokoj premiji rizika, što se očituje u naglom porastu vozarina na Crnom moru od početka krize”, dodaje Agritel. Direktor Agritela Michel Portier napominje da “Ukrajina izlazi iz rekordne kampanje u proizvodnji žitarica i suncokreta” i da je “ove godine zemlja bila na sedmom mjestu među proizvođačima kukuruza i pšenice i na prvom mjestu među proizvođačima suncokreta u svijetu”. No, nastavlja Portier, “mjesto Ukrajine u izvozu ovih proizvoda još je važnije.”

Cijene žitarica u Rusiji padaju

Geopolitička kriza predstavlja veliku prijetnju ometanju logističkih tokova iz Crnog mora i mogla bi utrti put velikim gospodarskim sankcijama protiv Rusije. Međutim, izvozne cijene u Rusiji naglo su pale posljednjih tjedana, pavši na najnižu razinu u gotovo šest mjeseci.

Rat i ekonomske sankcije koje su Moskvi uvele Europska unija i Sjedinjene Države stvaraju veliku neizvjesnost za sva tržišta, a posebno za poljoprivredna tržišta. Pšenica, kukuruz i energija – ovi su sektori posebno teško pogođeni. 22. veljače Europska unija i Sjedinjene Države već su odlučile o gospodarskim sankcijama. To bi moglo biti u obliku zapljene imovine ruskih oligarha, zabrane Swifta, međunarodnog platnog sustava koji se koristi za obavljanje sigurnih transakcija za 200 zemalja i smanjenja ruskog pristupa dolaru.

Njemačka je sa svoje strane zaustavila projekt plinovoda Sjeverni tok 2, čiji je cilj transport ruskog plina u Europu. Unutar Europske unije Njemačka ima najviše trgovinskih odnosa s Rusijom

Ocjene trgovaca traktora 2021

Objavio
Ivanka Pavlović
-

Bundesverband LandBauTechnik eV godišnje prikuplja rezultate istraživanja o zadovoljstvu trgovaca različitim proizvođačima poljoprivrednih strojeva.

Prvo mjesto: Fendt postiže najbolju ocjenu
AGCO podružnica Fendt uspjela je uvjeriti njemačke trgovce poljoprivrednim strojevima 2021. godine . Fendt je s 15,4 boda postigao najbolju vrijednost u prošlogodišnjem barometru zadovoljstva. Ocjena je poboljšana za 0,4 boda u odnosu na prethodnu godinu.

Osim Fendta, samo su tri druga proizvođača poljoprivrednih strojeva uspjela poboljšati svoju ocjenu. Sveukupno, prosječna ocjena pala je na 13 bodova.

Povećano zadovoljstvo Fendtom

Fendtov direktor prodaje za Njemačku, Andreas Loewel, kaže da Fendt vrlo ozbiljno shvaća ocjene dilera.

U kategorijama prodaja traktora, rezervni dijelovi i odnos prodavač-proizvođač, Fendt je ocijenjen znatno bolje nego 2020. godine.

Sveukupno zadovoljstvo trgovaca Fendtom također se povećalo.

John Deere zauzeo je 9. mjesto na ljestvici zadovoljstva
John Deere je zabilježio pad od 0,6 u ocjeni rukovatelja za 2021. Fendtov glavni konkurent na njemačkom tržištu traktora nalazi se na 9. mjestu u barometru zadovoljstva s 11,7 bodova. U prethodnoj godini John Deere je postigao 12,3 boda.

Traktori Argo s jakim plusom
Argo Grupa širi svoju mrežu na njemačkom govornom području. Zadovoljstvo trgovaca talijanskim proizvođačem traktora poraslo je za 1,4 boda na 15,1 bod u 2021.

Ovo stavlja Argo Tractors na drugo mjesto ispred Sama sa 14,6. Isto je palo za 0,8 bodova.

Pozadina ankete trgovaca
Njemački trgovci već 15 godina ocjenjuju odnos između prodaje i
proizvođača poljoprivrednih strojeva. Ocjenjivanje se odvija u 14 različitih
kategorija, svaka s 0 do 20 bodova.

Kategorije uključuju imidž i javnu sliku, rezervne dijelove, postprodaju i jamstvo, obuku” ili volju za poboljšanjem. Rezultati istraživanja obično se predstavljaju na godišnjim poslovnim danima poljoprivrednog inženjerstva u Würzburgu.

Autonomni traktor sada spreman za serijsku proizvodnju

Objavio
Ivanka Pavlović
-

Traktor 8R je u rukama nekih kupaca već “nekoliko sezona”, prema John Deereu. Uostalom, kao i svaki samovozeći stroj, samovozeći traktor nije nešto što jednostavno bacite na svijet bez opsežnog testiranja. Prototipovi su testirani na terenu od jeseni 2019. U jesen 2022., međutim, tvrtka će konačno otvoriti prodaju sustava.

Unatoč nedavnoj akviziciji tvrtke Bear Flag Robotics, kaže da niti jedna od autonomnih tehnologija startupa nije ušla u ovaj sustav, koji je u izradi već nekoliko godina. Buduća ponuda usmjerena na Bear Flag dat će poljoprivrednicima mogućnost opremanja svojih postojećih traktora samovoznom tehnologijom, ali za sada se John Deere usredotočuje na samostalno rješenje koje je 8R.

Sustav ima šest pari stereo kamera, pokretanih parom Nvidia Jetson modula, pružajući potpuni pregled okoline. Njegov GPS sustav za navođenje, zajedno s geofencing, održava sustav na pravom putu za početne zadatke, kao što je oranje. Ovim daljinski upravlja John Deere Operations Center Mobile, koji omogućuje pristup slikama, video zapisima uživo i podacima o poslovima.

Sustav će se u početku nuditi na selektivnoj osnovi preko dilera u gornjem srednjem zapadu Sjedinjenih Država. John Deere će poljoprivrednicima pomoći u implementaciji. 8R je ovog tjedna izložen na CES-u u Las Vegasu.

Cijene mlijeka skočile na svjetskom tržištu

Objavio
Ivanka Pavlović
-

Prosječna cijena na globalnoj aukciji mlijeka Global Dairy Trade porasla je u utorak 4,2 posto na 4840 dolara po toni, nakon što je skočila za 4,1 posto na prethodnoj aukciji. “Nema sumnje da će ovaj rezultat aukcije uzburkati svjetsko tržište i ponovno povisiti prognoze cijena mlijeka “, rekao je Stuart Davidson, menadžer mliječnih proizvoda na burzi mlijeka NZX, za novozelandsku radio stanicu i internetski portal RNZ.

Davidson je nastavio: Impresivno je vidjeti tri uzastopne aukcije na kojima su cijene mlijeka svaki put porasle za više od četiri posto, što je rezultiralo kumulativnim povećanjem GDT cijene od 13,5 posto u posljednjih šest tjedana. “Cijena punomasnog mlijeka u prahu sada je na sličnoj visokoj razini kao sredinom 2013. Tome se dodaje i trenutna tržišna očekivanja da će cijene nastaviti rasti , rekao je analitičar.

“Sada očekujemo da će globalne cijene mlijeka započeti sezonu 2022/23 s više baze nego što se očekivalo.” Globalna ponuda ostaje prilično slaba, a napetosti između Rusije i Ukrajine dodatno su opterećivale tržište. Obje su zemlje veliki proizvođači žitarica, a Rusija je također veliki proizvođač nafte i plina.

Opskrba mlijekom je oskudna i skupa u cijelom svijetu

“I dalje očekujemo da će cijene mlijeka oslabiti tijekom sljedeće sezone jer se globalna ponuda mlijeka na kraju povećava. Ipak, cijene mlijeka trebale bi biti više nego što smo očekivali u prosjeku za cijelu sezonu”, rekla je Penny. Analitičar je nastavio: “Također sada očekujemo da će proizvodnja na Novom Zelandu pasti za 3,0 posto u odnosu na prošlu sezonu. Prije smo očekivali pad od 1,5 posto.”

No, malo je mlijeka i u drugim važnim proizvodnim regijama, primjećuju novozelandski analitičari. Naravno, to ima utjecaja na cijene na svjetskom tržištu. “Očito je slična kombinacija lošeg vremena i visokih troškova hrane i drugih značajno utjecala na proizvodnju mlijeka u drugim važnim izvoznim zemljama poput Europske unije i SAD-a”, objašnjava Penny trenutni razvoj događaja.

Sadašnja sezona, koja završava u svibnju na Novom Zelandu, već je pri kraju što se tiče cijene mlijeka za poljoprivrednike. Ali sada ima sve više znakova da bi se sljedeća sezona do 2023. također mogla “zagrijati” i da će cijene mlijeka biti visoke, piše analitičar u svom trenutnom ažuriranju mlijeka.

2023. ističe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima 

Objavio
Ivanka Pavlović
-

Zapravo, već je istekao 2020. godine, međutim, tada je odlučeno da će se produžiti do 2023., a kako sada stvari stoje, jedina brana potpunoj rasprodaji inače jeftinog poljoprivrednog zemljišta, čija je vrijednost u prosjeku tek 25 kuna po hektaru, jest činjenica da ga nitko neće moći prodati ako ga prethodno ne ponudi državi po tržišnoj cijeni, kao i to da ga drugom kupcu neće moći prodati povoljnije od cijene ponuđene državi.

TRAŽE SE VELIKE ‘TABLE’
Jasno je da država nema dovoljno sredstava da bi otkupila sve što joj se nudi, tako da će stranci, malo-pomalo, pokupovati ono što vrijedi i što je, naravno, a to je uvjet bez kojeg se ne može ništa realizirati – vlasnički čisto i atraktivno za poljoprivrednu proizvodnju s naglaskom na onu koju danas volimo nazivati ekološkom.

Izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu Vlada je uputila na raspravu u parlament, želeći zaštititi najvrjednije što jedna država ima.

  • Spašava nas činjenica što je raspoloživog privatnog zemljišta koje bi bilo zanimljivo strancima – malo. Naime, tko god vam želi kupiti takvo zemljište, traži iznimno velike površine ili kako mi to u Slavoniji kažemo – table, a koje uz to moraju biti pravno uređene. Što će strancu poljoprivredna parcela u Dalmaciji na kojoj je upisano trideset vlasnika? – kaže naš cijenjeni poljoprivredni konzultant Miroslav Kuskunović i podsjeća na to da su i do sada strani državljani koji su bili zainteresirani za kupnju poljoprivrednog zemljišta to radili preko naših ljudi osnivanjem tvrtki u Hrvatskoj.
  • Znači, prvo pitanje na koje tu treba dati odgovor jest – koliko je privatnog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj uopće raspoloživo za prodaju? I koliko je tu velikih površina? Recimo, takvog je zemljišta, što idete istočnije, u Slavoniji dosta, a nikoga ne zanima pola hektara zemlje. Tu će se isključivo tražiti velika obradiva zemljišta. E, sad, te velike poljoprivredne površine i dalje kontrolira država jer je, čini mi se, oko 400 tisuća hektara takvog zemljišta dala u dugoročni zakup poljoprivrednicima. Znači, to zemljište nije na prodaju i tu nam nikakva opasnost ne prijeti, makar se možemo zapitati a zašto bismo se mi uopće pribojavali stranaca koji će ovdje moći kupovati poljoprivredne površine kad ih ni sami ne obrađujemo – veli Kuskunović.

NE DAJMO “BELJE”
Da stranaca koji bi živjeli ovdje ima, potvrđuje i Kuskunović.

  • Kako ne; mi smo zemlja relativno jeftinih usluga i robe u odnosu na Europu i ima onih koji to prepoznaju i zato dolaze živjeti u Hrvatsku. Ovdje njemačkim umirovljenicima s njihovim mirovinama ništa ne nedostaje – konstatira.

Ipak, postoji jedna zamka u koju nikako ne bi smjeli upasti.

  • A to je prodaja velikih poljoprivrednih kombinata strancima, poput “Belja”, kojeg se “Fortenova” želi riješiti ili “Vupika”. Pitanje je što bi vlasničke transformacije u tim tvrtkama generalno značile za našu poljoprivredu. Pa, samo “Belje” ima na raspolaganju trideset tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta. I jasno je da kad takvo što prepustite strancima, da više ne možete voditi samostalnu poljoprivrednu politiku jer više onda ni o čemu i ne odlučujete – kaže Kuskunović i upozorava da naša poljoprivreda posljednjih trideset godina pati od istih bolesti.
  • Zakon o poljoprivrednom zemljištu donosili smo osamnaest puta, a ništa time nismo postigli. Dobre rezultate imamo jedino u ratarstvu, idu nam od ruke soja, pšenica, kukuruz, ali koja je korist za naše kupce kad sve to izvozimo, a onda uvozimo mlijeko, meso i sve ostalo čega nam manjka jer ne proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe. Istodobno, cijene hrane divljaju. Njezina je vrijednost sve veća. Jedino rješenje za naše poljoprivredne muke je oporezivati neobrađeno poljoprivredno zemljište pa tako posredno natjerati one koji ga ne obrađuju da to urade, odnosno da prodaju ili iznajme parcele drugima koji bi se bavili ozbiljno poljoprivredom. To bi bio i način da se ljude primora da vlasnički srede svoje poljoprivredne površine, no nisam siguran da bi prijedlog zakona po kojem bi se oporezivalo neobrađeno zemljište prošao na Ustavnom sudu – veli Kuskunović.

Ima li interesanata iz zapadnog, bogatijeg dijela Europe, koje interesira poljoprivredno zemljište tamo gdje je ono neobrađeno i jeftino?

  • Ima. Nizozemci kupuju takvo poljoprivredno zemljište po Ukrajini, Bugarskoj i Rumunjskoj, dok njihove parcele miruju, “odmaraju”, a na to zemljište dobivaju poticaje. Osim toga, država im dijeli vrlo povoljne kredite za kupnju poljoprivrednog zemljišta u inozemstvu – objašnjava naš stručnjak za poljoprivredu.

SLABO DIVANIM MAĐARSKI
Mađari su strancima koji žele kupiti poljoprivredno zemljište to uvjetovali rješavanjem testa na mađarskom jeziku koji je, poznato je, prilično težak.

  • U Austriji je država zaustavila usitnjavanje posjeda tako da je zabranila da se jedan OPG dijeli na njih više, tako da, primjerice, otac samo jednom od sinova može ostaviti obiteljsko gospodarstvo kako bi on na njemu nastavio proizvodnju, a njemu je onda isplatiti braći ili sestrama njihov dio. Jedino rješenje za našu poljoprivredu je komasacija, ali nju nije lako provesti. Nadalje, što se dodjele u zakup državnog zemljišta tiče, i tu treba biti transparentniji, a ne da 65-godišnja žena iz Zagreba dobije u zakup parcelu u Slavoniji, a mladi poljoprivrednik koji tu živi, i kojem je ta zemlja zaista potrebna – izvisi – veli Kuskunović i zaključuje da je sređivanje vlasničkih odnosa prioritet.
  • Dok se to ne dogodi, bacat ćemo poticaje na čak sto tisuća OPG-ova. Iako se tu pojedinačno ne radi o velikom novcu, negdje je u pitanju tek nekoliko tisuća kuna po OPG-u godišnje, novac se svejedno rasipa jer ne ispunjava svoju svrhu, a to je potaknuti poljoprivrednu proizvodnju – veli na kraju naš sugovornik.

Novost je i da se privremeno korištenje poljoprivrednog zemljišta koje je davano neposrednom pogodbom dosadašnjim korisnicima kojima su istekli ugovori i koji su u mirnom posjedu zemljišta, neće više automatski produživati i da će se natječaji za zakup državnog zemljišta provoditi online.

Slobodna Dalmacija

1...323334...66Stranica 33 od 66