Eko sheme
• Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina
• Pašarenje na pašnjacima
• Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama
• Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina
• Konzervacijska poljoprivreda
• Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina
• Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV)
Oblik potpore
• Dodatno plaćanje na osnovnu potporu dohotku (plaćanja za prakse na svim vrstama uporabe poljoprivrednog zemljišta)
Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina (EZP),
Minimalni udio leguminoza od 20% na poljoprivrednim površinama, Konzervacijska poljoprivreda.
• Razlikuje se od dosadašnje zelene prakse po tome što isključuje ekološki značajne površine na ugaru, postrne usjeve te zelene pokrove.
• Plaćanje za pojedinu vrstu uporabe poljoprivrednog zemljišta ili skupinu usjeva, kojim se u cijelosti ili djelomično nadoknađuju dodatni troškovi i gubitak prihoda koji su rezultat preuzetih obveza
Pašarenje na pašnjacima,
Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV).
•Godišnji omjer površine trajnih travnjaka i ukupne poljoprivredne površine na nacionalnoj razini ne smije se smanjiti za više od 5 % u odnosu na omjer istih površina u 2018. godini
•Ako se na razini svake pojedine godine utvrdi smanjenje omjera za više od 5 % u odnosu na 2018. godinu:
– Ministarstvo će propisati mjere za dostizanje potrebnog omjera
– Agencija za plaćanja će do 31. prosinca tekuće godine obavijestiti korisnike o pravilima sprječavanja novih prenamjena trajnih travnjaka i obnavljanja prenamijenjenih travnjaka
– Korisnici koji su prenamijenili površine trajnih travnjaka u oranične površine u razdoblju dvije godine prije utvrđivanja smanjenja omjera za više od 5% na razini Hrvatske, dužni su obnoviti prenamijenjene travnjake
Obveza – svih poljoprivrednih proizvođača s poljoprivrednim površinama nagiba13 % ili više
Provedba:
– na oraničnim poljoprivrednim površinama s nagibom od 13% i više osnovna obrada tla se mora provoditi samo okomito na pad terena
– na površinama trajnih nasada s nagibom od 13 % i više, u kojima je smjer redova paralelno s nagibom terena moraju imati međuredni prostor prekriven biljnim pokrovom
•Tijekom vegetacijskog razdoblja sve oranične poljoprivredne površine moraju biti pokrivene poljoprivrednim kulturama ili žetvenim ostacima osim u slučaju obavljene pripreme za sljedeću sjetvu i prije nicanja
• Od 15. studenoga do 15. veljače, u cilju prikupljanja vlage, sprečavanja erozije i očuvanja zalihe ugljika u tlu, poljoprivredne površine moraju biti pokrivene glavnim usjevom ili zelenim pokrovom ili se mora primjenjivati jedna od sljedećih mjera:
– ostavljanje strništa na poljoprivrednim površinama
– prekrivanje poljoprivrednih površina žetvenim ostacima (malč)
– obrada tla za sjetvu, pri čemu najmanje 25 % poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva s nagibom većim od 9 % mora biti pokriveno glavnim usjevom ili zelenim pokrovom ili žetvenim ostacima (malč) ili ostavljanjem strništa na poljoprivrednim površinama
• Poljoprivredna gospodarstva oraničnih površinama 10 ha i više – obveza je uspostaviti izmjenu kultura na razini parcele najmanje jednom godišnje uključujući sekundarne usjeve (prisutni minimum 8 tjedana)
• Obveza uspostave plodoreda ne odnosi se na poljoprivredne parcele na kojima se uzgajaju trajni nasadi, trave i druge travolike krmne kulture i na površine pod ugarom
Obveza primjene GAEC 7 uvjeta započinje s glavnom kulturom na oraničnoj površini prijavljenom u okviru Jedinstvenog zahtjeva u 2024. godini za osnovnu potporu dohotku za održivost, bez obzira na to koja kultura je bila na toj površini u 2023. godini.
Izuzeća koja se primjenjuju:
– Poljoprivredna gospodarstva koja imaju obradivo zemljište veličine do 10 hektara, nisu dužna uspostaviti plodored
– Poljoprivredna gospodarstva na kojima se više od 75 % oraničnih površina koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, proizvodnju leguminoza ili je zemljište ostavljeno na ugaru, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored
– Poljoprivredna gospodarstva na kojima više od 75 % raspoloživih poljoprivrednih površina zauzimaju trajni travnjaci ili se koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored
•Poljoprivredna gospodarstva oraničnih površinama 10 ha i više dužna su provoditi:
– Minimalni udio od najmanje 4% obradivog zemljišta na razini poljoprivrednog gospodarstva namijenjen neproizvodnim površinama i obilježjima, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru
– Poljoprivredna gospodarstva uključena u Eko shemu 31.03. Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina minimalni udio se ograničava na 3%
Izuzeća koja se primjenjuju:
– Poljoprivredna gospodarstva koja imaju obradivo zemljište veličine do 10 hektara, nisu dužna uspostaviti plodored
– Poljoprivredna gospodarstva na kojima se više od 75 % oraničnih površina koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, proizvodnju leguminoza ili je zemljište ostavljeno na ugaru, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored
– Poljoprivredna gospodarstva na kojima više od 75 % raspoloživih poljoprivrednih površina zauzimaju trajni travnjaci ili se koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored
Sukladno članku 1. stavka 1. točke a) Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 2022/1317 i obavijesti koja je dostavljena Komisiji u skladu sa člankom 2. stavkom 1. iste Uredbe za 2023. godinu može proizvodnja na ugaru ali ne kukuruza, soje ili kultura kratkih ophodnji.
Odstupajući od prvog zahtjeva u okviru standarda za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta (GAEC standard) 8, države članice mogu odlučiti da za godinu zahtjeva 2024. poljoprivrednici i drugi korisnici na koje se taj standard primjenjuje prvi zahtjev u okviru tog standarda mogu ispuniti tako da minimalni udio od najmanje 4 % obradivog zemljišta na razini poljoprivrednog gospodarstva namijene za:
— neproizvodne površine i obilježja, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru; i/ili
— usjeve koji vežu dušik; i/ili
— postrne usjeve.
Pri uzgoju postrnih usjeva i usjeva koji vežu dušik ne smiju se upotrebljavati sredstva za zaštitu bilja. Za postrne usjeve države članice primjenjuju faktor ponderiranja 1. Odluke koje države članice donesu na temelju stavka 1. primjenjuju se od 1. siječnja 2024.
•Obilježja krajobraza na poljoprivrednoj površini ne smiju se uklanjati ili oštećivati
•Nije dozvoljeno orezivanje živica i šumaraka u razdoblju od 1. ožujka do 31. kolovoza
•Na poljoprivrednim površinama ne smiju biti prisutni korovi pelinolisna ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, L.) i mračnjak (Abutilon theophrasti Med.), višegodišnji korovi niti drvenaste biljne vrste koje zarastaju poljoprivrednu površinu
•Navedene biljne vrste uklanjati mehaničkim postupcima ili primjenom herbicida
| Vrsta EZP | Prihvatljiva površina |
| 1. Živice ili pojasevi drvenastih kultura (obilježje krajobraza) | 1 metar (dužni) živice = EZP površina od 10 m² |
| 2. Izolirana stabla (obilježje krajobraza) | 1 izolirano stablo = EZP površina od 30 m² |
| 3. Drvored (obilježje krajobraza) | 1 metar drvoreda = EZP površina od 10 m² |
| 4. Skupina stabala i grmlja/šumarak (obilježje krajobraza) | 1 m² površine = EZP površina od 1,5 m² |
| 5. Jezerca (lokve, bare) (obilježje krajobraza) | 1 m² jezerca = EZP površina od 1,5 m² |
| 6. Jarak (obilježje krajobraza) | 1 metar jarka = EZP površina od 10 m² |
| 7. Tradicionalni suhozidovi (obilježje krajobraza) | 1 metar suhozida = EZP površina od 1 m² |
| 8. Rubni pojasevi duž vodotoka (i druge vode), uključujući rubne pojaseve pod trajnim travnjakom | 1 metar rubnog pojasa = EZP površina od 9 m² |
| 9. Pojasevi prihvatljivih hektara uz rubove šume bez proizvodnje | 1 m = EZP površina od 9 m² |
| 10. Ugar | 1 m² zemljišta na ugaru = 1 m² EZP |
Eko shema Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina je intervencija u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja koja se isplaćuje u obliku dodatnog plaćanja na osnovnu potporu dohotku. Predstavlja prošireni oblik zelene prakse raznolikost usjeva, koja se primjenjivala samo na oraničnim površinama. U cilju što veće ukupne raznolikosti poljoprivrednih površina, kojom se pruža značajan doprinos klimatskim ciljevima te mozaičnosti poljoprivrednog krajobraza i očuvanju bioraznolikosti, intervencija se provodi na svim vrstama uporabe poljoprivrednog zemljišta.
Prihvatljivi korisnici
· Prihvatljivi korisnik je aktivni poljoprivrednik, te ima u korištenju poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD sustav.
Uvjeti prihvatljivosti
· ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora,
· pravovremeno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i ostale dokumentacije,
· posjedovanje prava na plaćanje,
· minimalno 1 ha poljoprivrednog zemljišta,
· prihvatljivi su svi korisnici osnovne potpore dohotku za održivost.
Obveze korisnika
Korisnik preuzima godišnju obvezu, a prema veličini poljoprivrednog zemljišta provodi jedan od tri uvjeta:
Korisnik je u godini podnošenja zahtjeva obvezan završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz tematiku eko sheme.
Korisnici su obvezni voditi evidenciju o provedbi pojedinih praksi prema propisanom obrascu. Obrazac evidencije korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca u godini podnošenja zahtjeva.
Oblik i intenzitet potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku dodatnog plaćanja na osnovnu potporu dohotku za održivost, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.
Visina potpore
Minimalni planirani jedinični iznos potpore: 58,50 EUR/ha.
Maksimalni planirani jedinični iznos potpore: 71,50 EUR/ha.
Eko shema Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima je intervencija u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja koja se isplaćuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.
Održavanje pašnjaka ispašom doprinosi opstanku karakterističnih krajobraza, očuvanju pašnjačke vegetacije, karakterističnih biljnih i životinjskih vrsta te vrijednih staništa. Ispaša životinja na pašnjacima kroz dulji period pruža doprinos dobrobiti životinja.
Prihvatljivi korisnici
Uvjeti prihvatljivosti
Obveze korisnika
Oblik i intenzitet potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.
Visina potpore
Minimalni planirani jedinični iznos potpore 90,00 EUR/ha.
Maksimalni planirani jedinični iznos potpore 100,00 EUR/ha.
Eko shema Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina je intervencija u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja koja se isplaćuje u obliku dodatnog plaćanja na osnovnu potporu dohotku.
Intervencija predstavlja modifikaciju zelene prakse ekološki značajne površine. Intervencija se provodi na razini gospodarstva, na minimalno 10% ukupnih poljoprivrednih površina gospodarstva, na kojima se održavaju ekološki značajne površine.
Intervencija doprinosi zaštiti bioraznolikosti, očuvanju staništa i mozaičnosti krajobraza uz dodatno poboljšanje usluga poljoprivrednog ekosustava.
Prihvatljivi korisnici
· Prihvatljivi korisnik je aktivni poljoprivrednik, te ima u korištenju poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD sustav.
Uvjeti prihvatljivosti
· ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora,
· pravovremeno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i ostale dokumentacije,
· posjedovanje prava na plaćanje,
· minimalno 1 ha poljoprivrednog zemljišta,
· prihvatljivi su svi korisnici osnovne potpore dohotku za održivost.
Obveze korisnika
Korisnik preuzima godišnju obvezu osiguravajući na minimalno 10% svojih poljoprivrednih površina postojanje sljedećih ekološko značajnih površina:
Korisnik je u tekućoj godini zahtjeva obvezan završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz tematiku eko sheme.
Korisnik je obvezan voditi evidenciju o provedbi svih aktivnosti prema propisanom obrascu. Obrazac evidencije korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca u godini podnošenja zahtjeva.
Prilikom računanja površina koje čine ekološki značajne površine, ukupni broj hektara izračunava se korištenjem koeficijenata tj. konverzijskih i ponderacijskih faktora, koji se dalje obračunavaju unutar kalkulatora dostupnog u AGRONET-u.
Oblik i intenzitet potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku dodatnog plaćanja na osnovnu potporu dohotku za održivost, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.
Visina potpore
Minimalni planirani jedinični iznos potpore: 117,00 EUR/ha.
Maksimalni planirani jedinični iznos potpore: 147,00 EUR/ha.
| Vrsta EZP | Prihvatljiva površina |
| 1. Živice ili pojasevi drvenastih kultura (obilježje krajobraza) | 1 metar (dužni) živice = EZP površina od 10 m² |
| 2. Izolirana stabla (obilježje krajobraza) | 1 izolirano stablo = EZP površina od 30 m² |
| 3. Drvored (obilježje krajobraza) | 1 metar drvoreda = EZP površina od 10 m² |
| 4. Skupina stabala i grmlja/šumarak (obilježje krajobraza) | 1 m² površine = EZP površina od 1,5 m² |
| 5. Jezerca (lokve, bare) (obilježje krajobraza) | 1 m² jezerca = EZP površina od 1,5 m² |
| 6. Jarak (obilježje krajobraza) | 1 metar jarka = EZP površina od 10 m² |
| 7. Tradicionalni suhozidovi (obilježje krajobraza) | 1 metar suhozida = EZP površina od 1 m² |
| 8. Rubni pojasevi duž vodotoka (i druge vode), uključujući rubne pojaseve pod trajnim travnjakom | 1 metar rubnog pojasa = EZP površina od 15 m² |
| 9. Pojasevi prihvatljivih hektara uz rubove šume bez proizvodnje | 1 m = EZP površina od 9 m² |
Eko shema Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama je intervencija u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja, koja se isplaćuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.
Intervencija ima za cilj povećati sadržaj humusa smanjenjem uporabe sintetskih mineralnih gnojiva, čime se ujedno postiže poboljšanje fizikalnih i kemijskih svojstava tla. Smanjenje uporabe mineralnih gnojiva značajno doprinosi uštedama energije potrebne za njihovu proizvodnju te umanjuje onečišćenje tla, zraka i vode.
Intervencija se provodi na oraničnim površinama upisanim u ARKOD sustav. Za intervenciju se može koristiti kruti i/ili tekući stajski gnoj sa vlastite farme i/ili kupljen sa stočarskih farmi.
Korisnik kojem je temeljem provedene analize tla od strane ovlaštenog laboratorija izdana preporuka za gnojidbu stajskim gnojem s količinom dušika nižom od 70 kg/ha izuzima se iz ove obveze.
7. Primijeniti stajski gnoj unutar 48 sati od iznošenja na oraničnu površinu te na način da se gubici dušika smanje na najmanju moguću mjeru;
8. Korisnik koji nema dovoljne količine stajskog gnoja ili nema proizvodnju vlastitog stajskog gnoja dužan je do 15. prosinca tekuće godine zahtjeva Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dostaviti presliku računa o kupljenom stajskom gnoju iz kojeg je vidljivo:
– količina kupljenog stajskog gnoja po vrstama stajskog gnoja navedenima u Tablici 1
– MIBPG i naziv poljoprivrednika od kojeg je kupljen stajski gnoj.
9. Za korisnika koji posjeduje stoku količina proizvedenog stajskog gnoja izračunava se na temelju prosječnog broja grla/kljunova prema Tablici 2. evidentiranih u jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ) u godini koja prethodi godini podnošenja jedinstvenog zahtjeva na temelju stanja svakog prvoga dana u mjesecu i godišnjoj proizvedenoj količini dušika u stajskom gnoju po UG iz Tablice 2.
Tablica 2. Godišnja količina dušika u stajskom gnoju i količina stajskog gnoja po UG
| VRSTA DOMAĆE ŽIVOTINJE | kg N/godina | %N | Tona stajskog gnoja godišnje po UG |
| Goveda | 70 | 0,5 | 14,0 |
| Kopitari | 60 | 0,6 | 10,0 |
| Ovce i koze | 70 | 0,8 | 8,8 |
| Svinje | 80 | 0,6 | 13,3 |
| Perad | 85 | 2,2 | 3,9 |
| Ostale domaće životinje | 85 | 0,5 | 17,0 |
10. Korisnik koji posjeduje stoku, obvezan je u spremištima stajskog gnoja primjenjivati anorganske tvari za vezanje amonijaka, adsorbense poput zeolita. Primjenu istih korisnik dokazuje preslikom računa, koje prilaže zajedno s ostalim računima i dokumentacijom te ih je u obvezi dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
11. Korisnik koji posjeduje stoku, u cilju smanjenja onečišćenja vode (nakon pojave oborina) te zraka (osobito u toplijim mjesecima) u obvezi je imati pokrivena spremišta stajskog gnoja.
Oblik i intenzitet potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.
Visina potpore
Područja osjetljiva na nitrate:
Ostala područja:
Eko shema Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina je intervencija u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja, koja se isplaćuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.
Intervencija se provodi na oraničnim površinama upisanim u ARKOD sustav. Intervencija obuhvaća uzgoj zrnatih i/ili krmnih leguminoza kao glavnih usjeva i/ili postrnih usjeva u udjelu od minimalno 20% prijavljenih oraničnih površina.
Prihvatljivi korisnici
Uvjeti prihvatljivosti
Obveze korisnika
Oblik i intenzitet potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.
Visina potpore
Konvencionalni uzgoj leguminoza:
Kombinacija s eko shemom Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama:
Kombinacija s intervencijom Ekološki uzgoj:
Odgoda košnje leguminoza za pčelinje paše u ekološkom uzgoju uzgoj:
Eko shema Konzervacijska poljoprivreda je intervencija unutar proizvodno nevezanih izravnih plaćanja koja se isplaćuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.
Intervencija se provodi na oraničnim površinama upisanim u ARKOD sustav. Konzervacijska poljoprivreda predstavlja suvremeni koncept poljoprivredne biljne proizvodnje koji ima za cilj ostvarivanje visoke i održive razine proizvodnje uz očuvanje prirodnih resursa i ostvarivanje prihvatljive dobiti, a temelji se na tri međuovisna principa: minimalnom setu zahvata obrade tla, permanentnoj pokrivenosti proizvodne površine biljkama ili biljnim ostatcima i pravilnoj izmjeni usjeva (plodoredu).
Prihvatljivi korisnici
Uvjeti prihvatljivosti
Obveze korisnika
Oblik i intenzitet potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.
Visina potpore
Minimalni planirani jedinični iznos potpore: 175,00 EUR/ha.
Maksimalni planirani jedinični iznos potpore: 325,00 EUR/ha.
Eko shema Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV) je intervencija u okviru proizvodno nevezanih izravnih plaćanja koja se isplaćuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza.
Intervencija se provodi na poljoprivrednim površinama upisanim u ARKOD sustav kao travnjaci velike prirodne vrijednosti (TVPV ). Korisnik preuzima jednogodišnju obvezu.
Prihvatljivi korisnici
Uvjeti prihvatljivosti
Obveze korisnika
Oblik i intenzitet potpore
Potpora se dodjeljuje u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza, korisniku koji preuzme godišnju obvezu.
Visina potpore
Brdsko-planinska regija:
Kontinentalna nizinska regija:
Mediteranska regija:
| Moguće kombiniranje eko shema i ekološkog uzgoja Na oraničnim površinama u ekološkom uzgoju mogu se koristiti slijedeće eko sheme: • Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina (u kontekstu različitih vrsta poljoprivrednih kultura) • Konzervacijska poljoprivreda • Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina • Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina Na površinama pod višegodišnjim nasadima u ekološkom uzgoju mogu se koristiti slijedeće eko sheme: • Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina (u kontekstu različitih vrsta poljoprivrednih kultura) • Konzervacijska poljoprivreda • Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina • Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina Na pašnjacima pod ekološkim uzgojem korisnici mogu koristiti slijedeće eko sheme: • Jednu od slijedećih eko shema za pašnjake (pašarenje na pašnjacima ili očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti) • Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina Na gospodarstvu koje ima različite vrste uporabe zemljišta može koristiti slijedeće eko sheme: • Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina • Konzervacijska poljoprivreda (oranice i višegodišnji nasadi) • Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina • Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina www.poljoprivreda.gov.hr i Ruralnirazvoj.hr |
| Moguće kombiniranje eko shema i ekološkog uzgoja Na oraničnim površinama u ekološkom uzgoju mogu se koristiti slijedeće eko sheme: • Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina (u kontekstu različitih vrsta poljoprivrednih kultura) • Konzervacijska poljoprivreda • Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina • Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina Na površinama pod višegodišnjim nasadima u ekološkom uzgoju mogu se koristiti slijedeće eko sheme: • Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina (u kontekstu različitih vrsta poljoprivrednih kultura) • Konzervacijska poljoprivreda • Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina • Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina Na pašnjacima pod ekološkim uzgojem korisnici mogu koristiti slijedeće eko sheme: • Jednu od slijedećih eko shema za pašnjake (pašarenje na pašnjacima ili očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti) • Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina Na gospodarstvu koje ima različite vrste uporabe zemljišta može koristiti slijedeće eko sheme: • Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina • Konzervacijska poljoprivreda (oranice i višegodišnji nasadi) • Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina • Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina www.poljoprivreda.gov.hr i Ruralnirazvoj.hr |
Nekad su se masline brale mnogo kasnije nego danas, pa su berbe počinjale već početkom studenog, nakon blagdana Svih svetih (Dušni dan, skale van) i protezale se sve do sv. Stjepana. Masline se stoga nisu brale ni zelene, ni poluzrele, već potpuno zrele, pa čak već i gotovo trule.
Od njenih plodova dobivalo se ulje koje se koristilo za pripremanje, začinjavanje i konzerviranje hrane, ali i za svjetlo u lojanicama. Ono se kao posebno vrijedna namirnica i darivalo te se zajedno sa šećerom, jajima i peradi nosilo na svadbe, krštenja, karmine i druge važne životne događaje. Maslinovo ulje se, posebno ako je bilo prisno, verđino ili djevičansko (dobivalo se prešanjem bez dolijevanja vruće vode) naveliko koristilo i za liječenje kako ljudi tako i životinja. Njime su se liječile probavne tegobe, čir na želucu i žučni kamenci, bolni udovi, opekotine i glavobolja te poticao oporavak nakon bolesti ili poroda.
U ulje su se dodavale i ljekovite trave poput kantariona ili gospine trave te češnjak, ali i male životinjice poput guštera zelembaća. Po uvriježenom mišljenju ono je bilo još učinkovitije ako je bilo posvećeno, pa zajedno s jelom, ali primjerice i listovima koji su štitili od uroka, nosilo na Uskrs u crkvu. U vremenu koje je iza nas masline su se baš kao i vinova loza uzgajale za potrebe domaćinstva, a mnogo rjeđe za prodaju. U maslinicima su rasle stare, autohtone sorte koje su svoja imena dobile po svojoj veličini, obliku, namjeni ili pak području na kojem su uspijevale, primjerice oblica ili orgula, piculja ili lastovka, sitnica ili drobnica, bjelica ili paštrica, mezanica ili grozdača te uljarica ili brsečka. Umijeće uzgoja maslina prenosilo se generacijama s koljena na koljeno, s oca na sina te je uglavnom bilo vrlo oskudno i manjkavo. Maslinici su, što je loše za urod i kvalitetu plodova, ujedno bili vinogradi ili pašnjaci, a nerijetko su se njima sadile i žitarice, najčešće ječam i raž. S ciljem da se iskorijene brojne predrasude i loši postupci u uzgoju maslina, već krajem 19. i početkom 20. stoljeća stručnjaci šumari održavali su tečajeve na obali i otocima koji su trajali i po tjedan dana.
Plodovi se nisu kao danas morali isti dan odnijeti na prešanje, već kad ih se nakupi dovoljno za preradu, čuvali su se u morskoj ili pitkoj vodi. Nakon berbe plodovi su se najprije gnječili, odnosno mljeli u posebnim kamenim mlinovima koji su se sastojali od kamenog korita i mlinskog kamena koji se nazivao toć. U tijeku mljevenja ili točanja žene su masline stavljale u korito, a muškarci su ih mljeli kamenom koji su uz pomoć konopca ili drvene grede povlačili naprijed, natrag. Nakon točanja slijedilo je raščinjanje. U tu se svrhu odstajala kaša zgnječenih maslina stavljala u jutene vreće ili športe, koje su se zatim zalijevale vrućom vodom i satima gazile bosim nogama. Nakon ovog postupka ulje se puštalo da se razdvoji od vode i ispliva na površinu, a potom se vadilo i pretakalo u kamene posude za čuvanje ulja, kamenice. Iako se one danas zbog manjkave čistoće i prisutnosti zraka smatraju pogubnima za kvalitetu ulja, kamenice su vjekovima služile svojoj svrsi. Bile su male i velike, okrugle i četvrtaste, a nakon izrade klesarima su se plaćale toliko koliko bi koštalo ulje koje u njih stane. Veće su obavezno imale i poklopce s lokotom, koji nisu štitili ulje od djelovanja zraka, već od neracionalne potrošnje.
Dvije teške, uzastopne godine pogodile su slavonske poljoprivrednike. Olujno nevrijeme prošle je godine napravilo štetu mjerenu u stotinama milijuna eura, što na objektima što na poljoprivrednim i šumskim površinama, a ovogodišnja suša i tuča poljoprivredne su prinose opet svele daleko ispod razine rentabilnosti.
– Prošle godine imali smo 28 hektara pod povrćem, što lubenice i graška na otvorenom što paprike i rajčice u 13 plastenika. Papriku smo tek bili započeli brati taj dan i onda je naišlo nevrijeme koje je sve uništilo, priča jedan od najveći proizvođača povrća u Vukovarsko-srijemskoj županiji Mirko Bošković iz Cerne.
– Svih 13 plastenika je u potpunosti uništeno, kao i 95 posto uroda koji je tek trebalo ubrati tada. Zna se koliko ide po kvadratu; ako je paprika riječ je o 10 kilograma, dok je kod rajčice 30 kilograma prinosa po kvadratu. Nažalost, ništa od toga nije nam bilo priznato unatoč mojim pokušajima i razgovorima s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede. Zbog krivih koraka birokracije do danas nije bilo odštete, osim nekakvih 1.300 eura, dok je ukupna šteta s robom, hladnjačom i plastenicima oko 420 tisuća eura! Tek sada, s provedbom Mjere 5.2.1. nadam se kako će se dio ovog problema koji traje 15 mjeseci napokon riješiti, govori Bošković kojeg smo s radnicima i mehanizacijom našli na poljoprivrednoj parceli gdje je upravo započeo s instalacijom novog plastenika. Ovaj put – snažnijeg i stabilnijeg!
Ovdje se postavljaju temelji gdje će na 0,5ha biti postavljeni novi plastenici u kojima ćemo uzgajati papriku i rajčicu, dok će u međuvremenu biti posađena salata. Jednostavno, nema stajanja. Mora se raditi i otvorena i zatvorena proizvodnja. Imamo ozbiljan klimatski problem i negativan utjecaj trebamo svesti na minimum. Pa tako, poučeni prošlogodišnjim iskustvom, radimo temelje za plastenike čija bi statika, prema izvedbenom prijedlogu projektanta trebala izdržati udare vjetra od 200 kilometara na sat. Ako to uspješno odradimo, onda bi ovaj naš plastenik mogao poslužiti kao model koji mogu i ostali povrtlari provesti kako bi se zaštitili od olujnih nepogoda, uvjeren je Bošković.
I dok je štete od prošlogodišnjeg nevremena bilo gotovo nemoguće izbjeći s dotadašnjom tehnikom instalacije plastenika, ovogodišnje štete od suše svakako su mogle biti eliminirane, pogotovo tamo gdje postoje sustavi navodnjava. Upravo time se vodio i Bošković čija čitava obitelj živi od povrtlarstva pa već dva desetljeća ulaže u navodnjavanje svojih površina.
– Unatoč suši, ova godina je zahvaljujući tome što koristim navodnjavanje ipak bila produktivna. Nisam čovjek koji se lako predaje, pa je dobro da se ovakva šteta nije dogodila nekome tko se tek krenuo baviti ovim poslom već meni koji sam dugo u tome pa nađem način kako se održati. Jer, ako godinu i pol dana ne radite, a plaćate kredit za nešto što vam je preko noći nestalo, onda je to veliki problem. Tako sam iz ostalih kultura uspio stvoriti prihode za servisiranje svojih obveza, a ove je godine upravo rajčica kroz navodnjavanje dala izvrstan prinos, pojašnjava Bošković razlog svog opstanka unatoč već drugoj zaredom teškoj godini za hrvatsku poljoprivredu.
Proteklih je godina Vukovarsko-srijemska županija, koristeći sredstva iz EU fondova uložila u navodnjavanje oko 550 hektara poljoprivrednih površina na lokalitetu Blato u Cerni. Upravo na tom području se nalaze i Boškovićeve parcele. No, Mirko smatra kako je sustav nedovoljno iskorišten.
– U principu, na ovaj sustav navodnjavanja zapravo je naslonjeno oko 1000 hektara zemlje, a ovdje jedino ja radim taj posao vezan uz povrtlarstvo na svega četrdesetak hektara. Smatram kako je potrebno više povrtlara kako bi se državi isplatila takva ulaganja. Zbog čega oni nisu uvjetovali korisnike poljoprivredne zemlje da se bave visoko dohodovnim kulturama, samo oni znaju, govori Bošković sliježući ramenima pa nastavlja
Bošković je atipičan poljoprivrednik. Nova mehanizacija ga ne zanima sve dok postojeća odgovara njegovim potrebama pa makar su mu traktori ušli i u peto desetljeće rada na njivama!
– Moja mehanizacija je stara po 30, 40 godina, a jednako je tako i u Njemačkoj. Ja jednostavno ne robujem mehanizaciji i tome da moram imati najbolji i najveći traktor u selu. Nama koji se bavimo ovim kulturama su potrebni strojevi, sortirnice, hladnjače, dobri objekti za skladištenje, doradu i preradu kako bi proizvodnja bila učinkovitija. Za 40 hektara povrća meni ne trebaju nikakvi novi traktori ili čak više njih. Ja imam traktor iz 1980. godine, sad ga da upalim radit će idealno, a za deset dana s njim poorem čitavu tablu od 35 hektara bez ikakvih GPS-ova. Ne trebamo mi gledati da moramo kupovati nove stvari, već se mora paziti da ne budemo prezaduženi. Upravo je to ključ optimalne poljoprivredne proizvodnje u dobrim, ali i u lošim godinama.
Povrtlarstvo je visoko intenzivna poljoprivredna proizvodnja koja nosi svoje rizike, a jedan od njih je i diktiranje cijena od strane trgovačkih lanaca. Bošković je uvjeren kako bi s većim brojem proizvođača povrća, dodatno porasla profitabilnost ovog sektora poljoprivrede.
– Problem plasmana predstavlja mala proizvodnja. Sve je manje proizvođača pa je nemoguće doći do kvalitetnijih ugovora s trgovačkim lancima. Upravo zbog toga sam bio veliki pobornik Agrotehnološkog centra u Cerni koji je trebao proizvođače staviti u povoljniji položaj. Naime, sada se povrće doslovce prodaje s polja, dok bi s takvim jednim objektom dobili skladišne kapacitete s kontroliranim uvjetima čime bi mi proizvođači onda prodavali povrće kad nam odgovara, pa i izvan sezone kada je cijena puno veća. Sad smo prepušteni sami sebi pa umjesto da se udružimo, jedni na druge gledamo kao neprijatelje. Ovi problemi u povrtlarstvu jednaki su i u voćarstvu.
Zahvaljujući svojim količinama, Boškovića je primijetila i Podravka, pa tako, svaki put kad budete jeli Podravkin ajvar, kečap ili umak velike se šanse kako su upravo spravljeni od rajčice uzgojene u Cerni.
– Kad sam prije desetak i više godina govorio kako moramo raditi i za industrijsku proizvodnju, da je potrebno da budemo kooperanti Podravci, ljudi su me čudno gledali jer su svi bili fokusirani na konzumno povrće. Raditi za industriju znači manje stresa jer se roba ne baca. Mi moramo finalizirati svoje proizvode i ne smijemo biti u stresu da nas ucjenjuju trgovački lanci i trgovine. Mi sada dobijemo cijenu oko 1 do 1,05 eura za papriku po kilogramu od trgovačkih lanaca, dok je ona u trgovini 2,39 eura. Na kraju imamo kivnog kupca na nas proizvođače, a nikoga ne zanima kako je nama; ni trgovca, ni kupca ni Vladu!
Postrna sjetva
Razdoblje kada sijemo postrne usjeve je razdoblje između žetve glavnog usjeva i sjetve
sljedećeg glavnog usjeva. Predsjetvena priprema tla za glavni usjev će biti lakša i uz niže
troškove ako sijemo rani predusjev (krmna raž, zeleni grašak) koji ima povoljan utjecaj ne
isušujući tlo te ostavljajući malo žetvenih ostataka.
Za postrne usjeve koje sijemo u ljeto, u uvjetima bez navodnjavanja, veliku ulogu ima
kvalitetna obrada tla uz što manji gubitak vlage. Ni određeni kvalitativni nedostatci tla ne
predstavljaju problem za uzgoj naknadnih usjeva ako koristimo navodnjavanje.
Prije sjetve postrnih usjeva potrebno je obaviti prašenje strništa. Obradu je najbolje
obavljati kombiniranim oruđem s tanjurastim elementima, sjetvospremačem i sijačicom.
Oranje se obavlja jedino ako je tlo dovoljno vlažno. U tom slučaju dopunska obrada i
sjetva se mora obaviti istog dana. Prije sjetve je potrebno odvesti slamu s polja ili obaviti
gnojidbu dušikom kako bi spriječili kompeticije između mikroorganizama za dušikom i
uzgajane kulture. Na manjim površinama za obradu je najbolje koristiti frezu.
Treba izbjegavati spaljivanje poslježetvenih ostataka jer su oni izvor hraniva i organske
tvari, a spaljivanjem ćemo izgubiti organsku tvar.
Prašenje strništa se obavlja u vremenu kada u tlu imamo najmanje vlage zbog ljetnih suša.
Zbog toga jedna od najbitnijih stvari koju moramo paziti kod obrade tla je da smanjimo
gubitak vlage.
Ako u uzgoju planiramo navodnjavanje najbolje je nakon sjetve ili u prohodu sa sjetvom
obaviti oblikovanje zbijene i profilirane grube površine. Ako želimo smanjiti gubitak vlage
i brzog nicanja usjeva, možemo primijeniti obradu tla i sjetvu u trake ili direktnu sjetvu.
Zelena gnojidba
Zelena gnojidba ili sideracija je jedan od učinkovitijih načina pospješivanja nepovoljnih
fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava tla unošenjem zelene mase, posebno uzgajane
samo za tu svrhu. Za razliku od mineralnih gnojiva puno su jeftiniji i okolišno prihvatljiviji
način gnojidbe. Isto tako za razliku od krutih i tekućih organskih gnojiva relativno su
prihvatljiviji za primjenu.
Zelenom gnojidbom postižemo: sprječavanje površinske erozije
tla, intenzivira se biološka i mikrobiološka aktivnost, obogaćuje se tlo svježom organskom
tvari, iz tla se usvajaju teže pristupačna hraniva, regulira se pH tla, leguminozni siderati
vežu dušik simbiotskom fiksacijom, nadzemnom masom sprječava razvoj korova, u
nedostatku stajskog gnojiva osigurava promet organske tvari u tlo i utječe na povećanje
kapaciteta tla za vodu.
Izbor siderata – za izbor siderata moramo pripaziti da biljke imaju: brz porast i veliku
biomasu za kratko vrijeme vegetacije, korijen veće apsorpcijske sposobnosti koji je
razvijen i razgranat. Pri izboru siderata moramo voditi računa i o tipu tla, sustavu biljne
proizvodnje i količini oborina. Pri izboru važnu ulogu ima i dubina zakorjenjivanja,
posebice pri sjetvi više siderata na istoj površini.
Za siderate koristimo leguminozne i neleguminozne biljke
Leguminozne: grahorice, lupine, crvena i bijela djetelina, bob, smiljkita, inkarnatka…
Neleguminozne: repica, uljana repica, uljana rotkva, fecelija, mungo, heljda…
Postoje određene razlike između pojedinih usjeva za zelenu gnojidbu, tako da srednje teška
tla, dobro opskrbljena humusom, odgovaraju svim usjevima. Saradela, heljda i žuta lupina
uspijevaju dobro na lakim tlima. Na teškim tlima uspijevaju bob, stočni grašak i bijela
djetelina.
Djelovanje usjeva za zelenu gnojidbu ovisi o njihovom kemijskom sastavu. Usjevi bogati
proteinima i šećerima osigurat će dušik ostala hraniva vrlo brzo, ali za duže razdoblje će
ostaviti manje organske tvari u tlu. Usjevi koji su drvenasti ili imaju više vlakana na duže
vrijeme će osigurati stabilnost humusa, bolju vododržnost i povećati kationsko
izmjenjivački kompleks tla. Jednogodišnje leguminoze su sočnije, te osiguravaju hraniva
relativno brzo, ali slabo povećavaju razinu organske tvari u tlu. Neleguminoze, žitarice i
druge trave, u kraćem razdoblju neće osigurati hranjiva ali će doprinijeti stvaranju humusa.
Kod crvene i bijele djeteline lišće će se vrlo brzo razgraditi dok stabljici i korijenu treba
duže razdoblje. Za zelenu gnojidbu je puno učinkovitije kombinirati dva ili više usjeva
nego uzgoj u čistoj kulturi.
Siderate možemo uzgajati na oranici kao:
– samostalni usjev – tada treba obaviti sve agrotehničke zahvate.
– podusjev – tu koristimo biljke niskog habitusa (usijavanje bijele djeteline u
kukuruz).
Usjeve za zelenu gnojidbu treba zaorati kad biljka razvije dovoljnu zelenu masu, ali
najkasnije u fazi cvatnje jer se starije biljke u tlu sporije razgrađuju. Visoki i bujan usjev je
dobro prvo malčirati i ostaviti na tlu da malo provene pa ga onda zaorati. Zaoravanje
vršimo 2 do 3 tjedna prije sjetve glavnog usjeva. Ako usjeve ne unesemo u tlo na vrijeme,
a oni odrvene, mikroorganizmi tla će ih teže razgraditi. Te ih je bolje pokositi i iskoristiti
kao sirovinu za kompost.
Kasniji unos siderata: osigurava više vremena za akumulaciju vode u tlu, povećava se
razdoblje kada je tlo golo, smanjuje se fitotoksično djelovanje na glavni usjev, smanjuje se
vjerojatnost preživljavanja bolesti i štetnika u tlu.
Raniji unos siderata: više biljnih ostataka bit će na raspolaganju mikroorganizmima za
razgradnju, učinkovitija kontrola korova te veći postotak dušika kod leguminoznih usjeva.
Nedostatci zelene gnojidbe su:
– korištenje vode, posebno u ljetnom razdoblju. Na taj način oduzima vodu
sljedećem usjevu koji slijedi.
– mogu biti konkurentni glavnom usjevu na manje plodnim tlima
– troškovi proizvodnje – od zelene gnojidbe se ne očekuje prinos.
– različito formiranje biomase – usjevi se moraju unijeti u tlo u jednom prohodu te
zbog toga optimalno vrijeme za unošenje leguminoznih i neleguminoznih usjeva
mora biti isto.
– mogu uzrokovati povećanu zbijenost tla.
– može doći do pada prinosa sljedeće kulture, zbog konkurentskog djelovanja
usjeva za zelenu gnojidbu. Zbog toga usjev koji sijemo poslije zelene gnojidbe
ne smije pripadati istoj botaničkoj porodici.
Načini inkorporacije siderata u tlo
Od veliko značaja za zelenu gnojidbu je i način inkorporacije siderata u tlo. Inkorporacija
treba biti dobro usklađena s dostizanjem optimalne biomase i sjetvom sljedećeg usjeva.
Vrlo važan faktor u inkorporaciji je vlažnost tla, koja može ovaj postupak usporiti ili
ubrzati.
– unošenje biljaka za zelenu gnojidbu oranjem. Oranje treba obaviti uz istovremeno
poravnavanje površine jer je poravnato i nezbijeno tlo pogodno za mineralizaciju
organske tvari i oslobađanje hraniva.
-unošenje kultivatorom ili tanjuračom. Usitnjena masa treba mirovati neko vrijeme
na površini tla te se tako dobiva kvalitetniji učinak.
– u uzgoju povrća siderate unosimo u tlo s frezom.
– pustimo li biljke za zelenu gnojidbu preko zime da se smrznu, a u proljeće
obavimo sjetvu ispod malča u rahlo vlažno tlo, dobit ćemo posebno kvalitetno
rješenje pri zaštiti rahlih pjeskovitih tala.
Količina biljne mase koju unesemo u tlo sideracijom kreće se oko 10 do 20 t/ha, uz
količinu korijena 1-3 t/ha.
Prije unošenja siderata u tlo treba obaviti i određene predradnje kao što su malčiranje,
valjanje, tanjuranje ali možemo obaviti samo direktno zaoravanje.
Najnovije Zeleno izvješće za 2023., koje redovito objavljuju Ministarstvo poljoprivrede, pokazalo je da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje, nakon nekoliko godina rasta u 2023. ponovo pala, i to za ogromnih 241 milijuna eura na – 3 milijarde eura.
Unatoč ogromnim ulaganjima u poljoprivredu, velikim sredstvima koja odlaze na selo očito je da je na rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje utjecala inflacija i rast cijena, a ne neki pozitivni pomaci u proizvodnji.
Jer nam većina proizvodnje ili stagnira ili pada, a stočni fond nam je sve manji, dok smo paralelno sve više ovisni o uvozu. Tek rijetke proizvodnje povremeno zablistaju, pa se nakon godinu ili dvije “ugase”, poput šećerne repe i šećera. Tome svjedočimo zadnje dvije godine.
Dominira uvoz sirovina!?
Hrvatska je lani ostvarila povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit u proizvodnji prehrambenih proizvoda, čak 1,9 milijardi eura, stoga je transformacija sektora nužna. Deficit je povećan za 30% u odnosu na 2020.
Hrvatska sve više hrane uvozi, a samodostatna je samo u proizvodnji pet prehrambenih proizvoda, pa se postavlja pitanje: je li sav novac koji je EU uložila u domaću poljoprivredu, a riječ je o gotovo 7 milijardi eura, opravdano dodijeljen i potrošen kvalitetno? Stručnjaci se slažu: ne učimo iz teških situacija i nismo naučili puno voditi poljoprivredu. Potreban nam je hitan zaokret želimo li zadržati proizvodnju.
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2012. bila je 2,77 milijarde eura. Uz pomoć inflacije, rasta cijena i novca iz EU fondova u 2022. ona je narasla na 3,12 milijarde eura. Vrijednost proizvodnje u 10 godina porasla je za 12,5%, dok je u istom promatranom razdoblje stopa inflacije porasla za 25,3%. Kada od nominalnog rasta od 12,5% oduzmemo stopu inflacije od 25,3%, ispada da je poljoprivredna proizvodnja realno pala za 12,8%.
Ukupan uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u RH, za razdoblje od 2012. do 2022. godine iznosio je, pazite sad – 32,64 milijarde eura. Ukupan izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za razdoblje 2012. do 2022. bio je 21,65 milijardi eura, a ukupan deficit vanjskotrgovinske bilance je bio gotovo 11 milijardi eura.
Uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2012. je iznosio 1,97 milijardi eura. U 2022. iznosio je 4,93 milijarde eura, što predstavlja rast od 2,5 puta. Izvoz u 2012. iznosio je 1,24 milijarde eura, a u 2022. godini 3,52 milijarde eura, što znači da je porastao za 2,8 puta. Deficit vanjskotrgovinske bilance porastao je 1,9 puta.
Zabrinjavajuće je i da u izvozu dominiraju sirovine, najviše žitarice, dok sve više uvozimo gotove proizvoda, i to mlijeka, mesa, voća, povrća. Usto, poražavajuće je da se hvalimo kao ‘žitnica’ ovog dijela Europe, a uvozimo sve više kruha i pekarskih proizvoda. O visokim cijenama za potrošače zadnjih godina da i ne govorimo.
Za vrijeme trajanja prvog programskog razdoblja ZPP-a, Hrvatska ne samo da nije povećala vrijednost i samodostatnost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda nego je smanjila ukupne poljoprivredne površine (Eurostat). Još 2016. RH je imala 1.564.050 ha poljoprivrednih površina, a 2021. godine 1.476.350 – izgubili smo 87.700 hektara.
Danas smo na 40% prosjeka produktivnosti EU, sa 8434 eura – u drugim bi se državama upalila crvena lampica jer je hrana zbog globalnih tektonskih poremećaja postalo moćno oružje. Globalni poremećaji i prijetnje nam dolaze sa svih strana, potrošači su ogorčeni na ogromne cijene hrane koje plaćaju, a vladajući establišment i dalje na poljoprivredu gleda kao na neku idealnu djelatnosti i idealizira život na selu, dok su nam sela sve starija, a mladi ljudi ne žele u poljoprivredu.
Zato se opravdano postavlja pitanje: možemo li bolje u poljoprivredi? Kako potaknuti novi razvoj i dati snagu hrvatskom selu i proizvodnji hrane? Možemo li sačuvati proizvodnju mlijeka, mesa, ukupno stočarstvo te snažnije potaknuti proizvodnju voća i povrća i drugih proizvoda? Je li ratarstvo ostalo jedina budućnost hrvatske poljoprivrede? I hoće li se i ono slomiti pod naletom novih zelenih politika EU, koje sve više uvode pravila koja ne idu na ruku niti ovom sektoru?
Kako potaknuti vodeće kompanije da ojačaju kooperaciju (jer je očito da većina malih poljoprivrednika ne uspijevaju sami sa usitnjenim proizvodnjama opstati na tržištu), ali i kako kroz povezivanje i nova ulaganje u nove proizvodnje i tehnologije te ulaganje u preradu i nove proizvode dodane vrijednosti, s kojima možemo biti konkurentni u EU i svijetu, napraviti renesansu agrara?
Kome idu potpore?
Pitanja su hipotetička i možda čak i previše romansijerska. Dok razvijeni agro svijet grabi sve dalje, ulaže ogromne novce u digitalizaciju poljoprivrede, uvodi nove tehnologije i nova znanja, potiče generacijsku obnovu i mlade da se okrenu poljoprivredi, Hrvatska i dalje nije riješila temeljna pitanja svog agrara – pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta (od 18 donesenih zakona nijedan nije riješio zemlju), pitanje zašto se poljoprivrednici ne udružuju u zadruge i tako dobiju jaču pregovaračku snagu u odnosu na otkupljivače i trgovce, kao i pitanje kome odlaze ogromni novci (potpore), te zašto velike novce ulažemo u obnovu sela i izgradnju infrastrukture na njima, a imamo sve manju proizvodnju.
Nismo uredili tržište nego smo dopustili da nam trgovački lanci uvoze robu (izuzetno loše kvalitete) sa svjetskih “rasprodaja” po dampinškim cijenama i tako uništavaju jednu po jednu domaću proizvodnju. Previše pitanja bez “suverenih” odgovora.
Dobrodošli u našu vinariju gdje tradicija susreće suvremenu stručnost, a kvaliteta vina seže iznad svih očekivanja. Naš podrum i vinarija opremljeni su najsuvremenijom opremom za preradu grožđa i čuvanje vina, pružajući idealno okruženje za stvaranje vrhunskih pića.
S ponosom ističemo godišnju proizvodnju od 3 milijuna litara kvalitetnih i vrhunskih vina kontinentalnog karaktera. Naša vina su simbol uživanja – ugodna, pitka, svježa i živa, s pažljivo sačuvanom sortnom aromom i mirisom. Osim što su dostupna na domaćem tržištu, naša vina osvajaju i srca ljubitelja vina diljem svijeta.
Potvrda izvrsnosti Đakovačkih vina d.d. očituje se u mnogobrojnim visokim priznanjima na domaćim i međunarodnim izložbama te sajmovima.
Naša vizija poslovanja usmjerena je prema postizanju prepoznatljivosti brenda, posebice u segmentu bijelih vina. Graševina i Rizling, nositelji daljnjeg razvoja Đakovačkih vina d.d., predstavljaju vrhunsku kvalitetu koja proizlazi iz dugogodišnjeg iskustva u proizvodnji većine kontinentalnih sorti bijelih vina u Hrvatskoj.
🎁🎅🌟☃️🎄 Ukoliko još niste korisnik agrobaze postanite još i danas te isprobajte Evidencije Poljoprivrednog gospodarstva.
Ovog Uskrsa probajte nešto drugačije: Recept za mekane zečiće gotove za čas.
Uskrs je pred vratima pa skupljamo kreativne i ukusne recepte. Uz malo kreativnosti od sasvim običnih sastojaka nastaju prave gastro kreacije.
Ako skupljate recepte za uskrsne specijalitete, onda ste na pravom mjestu. Ovo je jedna od onih slatkih kombinacija koju ćete poželjeti raditi svakog Uskrsa. Tijesto za slatke uskrsne zečiće je gotovo za tren oka, a priprema se može pretvoriti u pravu blagdansku zabavu.
Sastojci:
600 g glatkog brašna
200 ml jogurta ili čvrstog kiselog mlijeka
200 ml mlijeka
100 ml ulja
1 mala žličica soli
1 mala žličica šećera
1 vrećica praška za pecivo
1 vrećica suhog kvasca
Punjenje po želji (čokolada, marmelada)
Žumanjak i sezam za premazivanje
Priprema zečića:
U mlako mlijeko stavite suhi kvasac i šećer pa pomiješajte s ostalim sastojcima za tijesto.Dobro umijesite tijesto.
Tijesto se ne mora dizati pa se odmah možete baciti na izradu zečića. Napravite tri kuglice, veću, srednju i malu. Najveću stavite prvu, ona će biti trbuščić. Od kuglice srednje veličine napravite glavu, a najmanju kuglicu prerežite do pola pa od nje napravite uši.
Napunite kuglice po želji, u ovom slučaju su punjene čokoladom.
Premažite žumanjkom i pospite sezamom.
Stavite na papir za pečenje i pecite 20 minuta na 180 stupnjeva.
Sastojci:
500 g kora za savijače
200 g svježeg špinata
500 g svježeg sira
2 jaja
1kiselo vrhnje
2 žlice mineralne vode
2 žlice ulja
sol, papar
Priprema:
Očistite špinat i stavite ga u hladnu vodu te kuhajte 2 do 3 minute, pa ga nasjeckajte i ohladite.
Sir posolite i popaprite, promiješajte pa dodajte izmućena jaja i kiselo vrhnje. Potom natrgajte na sitne komadiće jednu koru za savijaču i polijte s malo mineralne. Na kraju dodajte ohlađeni špinat i sve izmiješajte.
Jednu koru premažite uljem pa preko nje preklopite drugu, potom stavite nadjev i zamotajte.
Slažite štrudle u posudu za pečenje te ih premažite odozgo s malo ulja. Pecite na 200 stupnjeva oko 20 minuta.
Kada se ohlade, štrudle narežite i poslužite uz jogurt.
Tržište još nije amortiziralo lanjske poremećaje na tržištu hrane, proizvođači i trgovci i dalje svakodnevno dižu cijene pa bi i skupa proljetna sjetva koja uskoro počinje dodatno mogla zakomplicirati stvari.
Tek se, naime, čeka znatnije poskupljenje mlijeka i mesa, koji još ne prate ogromni porast svih poljoprivrednih inputa u lanjskoj godini, od žitarica i uljarica do stočne hrane i energenata, dok ovogodišnji troškovi sjetve rastu 50-60 posto u odnosu na lani, za 3 do 6 tisuća kuna po hektaru ovisno o kulturama i mineralnim gnojivima.
Metar dušičnog gnojiva uree iznosio je 200 do 220 kuna, a sada 800 kuna s tendencijom daljeg rasta. Poljoprivrednici se boje i moguće nestašice gnojiva kao posljedice obustavljanja ili smanjenja proizvodnje većine europskih tvornica, pa i Petrokemije u drugoj polovici prošle godine, a ni rast cijena goriva nije lako pratiti.
Zbog veće potražnje, porasta cijena inputa u proizvodnji gnojiva, ograničenja u proizvodnji i trgovinske politike, cijena gnojiva na razini EU u prosincu 2021. bila je za 163,9 posto viša od one prije godinu dana, odnosno za 1,7 posto od prosječne cijene u studenom 2021. koja je bila za 19,2 posto više u odnos na mjesec ranije. Sve se to prelijeva i na 2022. pa su cijene gnojiva i početkom 2022. osam do 18 posto više u odnosu na rekordne cijene u prosincu 2021., a u odnosu na godinu ranije od 121 do 242 posto.
Europske cijene plina u zadnjih pola godine nekontrolirano su rasle te su 21. prosinca 2021. dosegnule do tada nezabilježenu razinu od 180 eura. A i cijene stočne hrane i dalje divljaju.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže kako se cijene energenata, prije svega plina, odražavaju u cijenama poljoprivrednih inputa najviše na umjetna gnojiva, koja u ukupnim troškovima proizvodnje žitarica i drugih ratarskih kultura sudjeluju u rasponu od 40 do 60 posto te je u odnosu na prošlu godinu cijena umjetnih gnojiva veća za 2,5 do 3 puta.
Obiteljsko poljoprivreno gospodarstvo prema Zakonu o OPG-u je organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koja radi stvaranja dohotka samostalno ili trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih resursa, te na radu, znanju i vještinama članova obitelji.
OPG je strateški važan organizacijski oblik poljoprivrednog gospodarstva u RH, te je kao takav namijenjen samo fizičkim osobama, a fizička osoba ima mogućnost odabira obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede kao glavne ili kao sporedne, odnosno odabrati zanimanje poljoprivrednik kao glavno ili dodatno zanimanje.Za otvaranje OPG-a ne treba osigurati temeljni kapital, niti treba imati odgovarajuću stručnu spremu, iako ukoliko se želite aplicirati na neke od natječaja stručna sprema nositelja bit će važna. Za početak je potrebno odrediti Nositelja OPG-a koji je punoljetni izabrani član OPG-a, te je nositelj prava i obveza OPG-a.
OPG može obavljati sljedeće djelatnosti
Obrazac zahtjeva za otvaranje te promjene na OPG-u možete skinuti OVDJE zajedno sa pripadajućim Izjavama.
Obrazac zahtjeva za upis te promjene u upisniku poljoprivrednika (SOPG, obrt i ostale pravne osobe) možete skinuti OVDJE zajedno sa pripadajućim Izjavama.
Upis u Upisnike također možete odraditi i elektronski putem AGRONETa.
1. Otvoriti žiro račun za fizičku ili pravnu osobu koja glasi na nositelja OPG-a
2. Nositelj treba podnijeti Zahtjev za upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u uredu APPRRR
3. Prijava u poreznoj upravi – prijava u registar poreznih obveznika odnosno obveznika poreza na dohodak (ako je primjenjivo)
4. Izrada pečata u trenutku upisa u Registar poreznih obveznika (Nije obavezno za OPG i SOPG)
5. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje s ciljem registracije početka osiguranja obveznika
6. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje s ciljem registracije početka osiguranja obveznika
7. APPRRR izdaje Rješenje o upisu u Upisnik PG-a te dodjeljuje jedinstveni natični identifikacijski broj – MIBPG dok nositelj dobiva iskaznicu OPG-a koja vrijedi uz osobnu iskaznicu
8. Odabir knjigovodstvenog sustava – nije obvezno, ali je zasigurno preporučljivo
500 g gotovog lisnatog tijesta
50 g svježeg špinata
250 g svježeg sira
2 žlice kiselog vrhnja
1 jaje
1 prstohvat soli
1 žumanjak za premaz
Narežite špinat na trakice i pomiješajte sa svježim sirom, kiselim vrhnjem i jajetom. Posolite.
Upalite pećnicu neka se grije na 180 stupnjeva.
Lisnato tijesto razvaljajte na debljinu oko pola centimetra i narežite na trokute. Na sredinu svakog komada tijesta stavite po žlicu punjenja.
Svaki vrh trokuta savijte prema sredini tako da dobijete punjene jastučiće u obliku trokuta.
Stavite trokutiće na lim za pečenje koji ste obložili masnim papirom. Možete ga i samo nauljiti, no bolje je ovako u slučaju da iz oblikovanog tijesta iscuri malo punjenja (nećete imati previše posla oko ribanja).
Premažite trokutiće razmućenim žumanjkom i pecite oko dvadeset minuta, odnosno dok ne dobiju zlatnožutu boju.
Ako ste za jedan brzi i osvježavajući desert, tada je raffaello cheesecake sa keksom pravi stvar za vas! Ovo je kolač ili torta bez pečenja i prilično je brzo gotova. Podloga su joj keksi pomiješani sa maslacem, krema je kombinacija krem sira i šlaga uz dodatak kokosovog brašna i keksa. A onaj najljepši završni dio koji vidite na fotkama je prefini karamel preljev.
Iako je raffaello cheesecake kolač koji idealno paše u ljetnim vrućinama jer se stvarno brzo priprema i nećete se previše uznojiti pripremajući ga, budite sigurni da će vam nepce biti zahvalno na ovim zalogajima u bilo koje doba godine.. Tako će npr. svečani Božić ili Uskrs biti ljepši uz ovakvu tortu ljepoticu, i na kraju, zašto je ne uvrstiti na listu božićnu količi kao nešto lagano i novo?!
Raffaello cheesecake sa keksom okusom jako podsjeća na čuveni Raffaello desert, no keks u drugom dijelu kreme je ono što je meni najbolje u ovoj torti. Ustvari, kombinacija svega je upravo savršena! I zato ne čekajte i što prije napravite svoj primjerak ovog slatkog savršenstva.
POTREBNO:
Za podlogu:
Za kremu:
Za karamel preljev:
I još:
PRIPREMA:
Dobar tek!
Ako se pitate što skuhati za ručak na brzinu, piletina na lovački u umaku od šampinjona je odlično riješenje! Sve namirnice su lako dobavljive, jelo je preukusno i ono najbolje, stvarno je brzo gotovo. Pridjev ‘lovački’ u nazivu jela je stoga što se nekako podrazumijeva da se koriste šumske gljive, a šuma i lovci ne idu jedno bez drugoga. Također, jela na lovački često su prilično začinjena i jaka zbog pretpostavke da lovci vole jaku i začinjenu hranu.
Kako bilo da bilo, piletina na lovački je odlično jelo koje se jednostavno priprema. Možete ga začiniti na onaj način koji vama odgovara. Također, možete koristiti šampinjone kao što sam i ja u ovom receptu, no jednako će ukusno biti i sa nekom drugom vrstom gljiva do kojih možete doći. Ono što ovom jelu daje posebno finu aromu i okus je bijelo vino i naravno umak na bazi kiselog vrhnja i senfa.
Piletina na lovački je jelo uz koje možete poslužiti prilog koji vam paše. To može biti pirjana ili kuhana riža, tjestenina ili npr. njoki. Izbor je na vama i za koju god varijantu da se odlučite nećete pogriješiti jer je ovo doista ručak za 10!
POTREBNO:
PRIPREMA:
Dakle, ljubitelji svinjskih krmenadli sa kostima, naravno sočni odresci u umaku od mrkve su jelo koje možete napraviti i tako sa kostima. Također sam sigurna da bi jelo bilo ukusno i sa junećim odrescima ili pak piletinom, na vama je da probate. Ovo je u svakom slučaju jelo koje će vas oduševiti svojim blagim, a opet konkretnim okusom. Kao što možete vidjeti, ovdje nema puno namirnica niti začina, i možda je baš to razlog zašto je ovo tako fino.
Sočni odresci u umaku od mrkve su sočni upravo zahvaljujući brzoj termičkoj obradi na početku i polaganom pirjanju nakon toga. A spoj slatkaste mrkvice i kiselog vrhnja daje jednu sasvim posebnu dimenziju kremoznosti čiji ćete svilenaksti dodir na nepcu osjećati još dugo nakon kušanja.
SASTOJCI:
PRIPREMA:
Dobar tek!
Za ovaj recept potrebno vam je samo 4 sastojka i vruća pećnica. Meso je punjeno krem sirom i vlascem te omotano slaninom. Poslužiti možete uz kuhani krumpir i zelenu salatu.
900 g pilećih prsa (bez kože, bez kostiju)
230 g krem sira omekšalog
1 žlica vlasca nasjeckanog
12 kriški slanine
Zagrijte pećnicu na 190 stupnjeva.
U tavi na srednje jakoj vatri prepecite slaninu te ju stavljajte na tanjur obložen papirom za pečenje.
U manjoj posudi sjedinite krem sir i vlasac te ostavite sa strane.
U vrećicu sa zatvaračem stavite pileća prsa te ih istucite batom za meso.
Žlicom izgrabite smjesu s krem sirom i stavite ju na sredinu mesa, ostavljajući malo razmaka od rubova.
Počevši od manjeg kraja, zarolajte pileća prsa, omotajte s 3 kriške slanine i učvrstite čačkalicom. Ponovite s ostatkom sastojaka.
Meso stavite u pekač i pecite 30 minuta.
Ako želite, pospite s još malo vlasca i poslužite.
Ukusna juha od brokule i mrkve okrijepit će vaš organizam i pružiti vam potrebnu dozu vitamina.
1. Zagrijte ulje u tavi. Dodajte luk i dinstajte oko 3 minute. Zatim dodajte češnjak i dinstajte još 1 minutu.
2. Dodajte brokulu, mrkvu, kurkumu i povrtni temeljac te sol i papar po ukusu. Kuhajte dok ne proključa, zatim smanjite vatru i nastavite kuhati 10 do 15 minuta.
3. Štapnim mikserom ili u blenderu smjesu miješajte dok ne postane kompaktna. Vratite u lonac i kuhajte još 5 minuta.
Postoji tih nekoliko jela koja se tradicionalno pripremaju samo u hladnije dane, a jedno od njih je buncek, kiselo zelje i restani krumpir. Ovo mnogima omiljeno jelo nije komplicirano napraviti, a super je što se može pripremiti veća količina pa ga možete jesti podgrijanog i dva dana zaredom.
Buncek možete kuhati ili peći, a možete se koristiti kombinacijom obje metode – tada ispadne savršeno. Prvo operite cijeli komad i stavite kuhati u lonac napunjen vodom koju ste posolili. Dodajte jednu očišćenu glavicu luka, češnjak i papar u zrnu.
Nakon što proključa, smanjite vatru i kuhajte 60 do 90 minuta, ovisno o veličini komada. Ocijedite ga i posušite papirnatim ubrusom, a zatim ga stavite u posudu za pečenje i namažite svinjskom masti. Pecite otprilike pola sata na 220°C, dok kožica ne postane hrskava. Povremeno podlijevajte masnoćom u kojoj se peče. Kada je buncek već pri kraju, stavite kuhati krumpir u kori i za to vrijeme pripremite kiselo zelje.
Operite ga, ocijedite i stavite u jednu posudu. Narežite luk na sitne kockice i karamelizirajte uz dvije žlice otopljenog šećera na svinjskoj masti. Kada je luk gotov, dodajte zelje i miješajte. Nakon par minuta dodajte papar i kim, pa podlijte mlakom vodom ili temeljcem ako ga imate. Pirjajte na laganoj vatri dok kupus ne bude skroz mekan, savjetuju na Volim meso.
Osim dobrog krumpira, za restani je važno još nekoliko detalja. Ne dopustite da se krumpir nakon kuhanja ohladi do kraja. Ocijedite ga i ostavite samo par minuta, pa ogulite koru. Prije toga već popržite sitno sjeckan luk. Krumpir nemojte narezati u posudu s lukom već ga usitnite rukom kako biste dobili nepravilne komade.
Posolite ga, lagano pržite s lukom bez puno miješanja da se ne stvori kaša. Poklopite, ugasite vatru i ostavite da se lagano upari. To je to, sve je spremno za posluživanje.
Dobar tek!
Baklava s orasima, sočna i slatka, jednostavno savršena! Ovaj nadaleko poznati kolač s orasima nekima se čini prekompliciran za napraviti no baklava je zapravo jedna od najjednostavnijih slastica koju možete ispeći, osobito ako ju pripremate s gotovim korama.
Sastojci za baklavu:
Sastojci za agdu:
Priprema:
Volimo jela koja nas ugriju kad vani zahladi. Jedno od tih su tradicionalne zapečene krpice sa šunkom. Kuhanu tjesteninu pomiješali smo sa šunkom, prženim lukom i začinima, složili u pekač, prelili mješavinom jaja, vrhnja i mlijeka te zapekli u pećnici.
Sastojci:
300 g glatkog brašna
3 jaja
½ žličice soli
Voda, po potrebi
10 g maslaca
200 g kuhane šunke
1 glavica luka
2 žlice ulja
Sol, po ukusu
Papar, po ukusu
3 jaja
200 ml mlijeka
200 ml domaćeg kiselog vrhnja
Sol, po ukusu
Muškatni oraščić, po ukusu
U posudu prosijte brašno, dodajte mu prstohvat soli, promiješajte pa dodajte jaja i nekoliko žlica vode. Umijesite glatko tijesto, ako je tijesto premekano, dodajte brašna. Tijesto formirajte u kuglu, prekrijte ga krpom i pustite kratko da odstoji.
Tijesto podijelite u tri komada i svaki komad razvaljajte što tanje možete. Pobrašnite razvaljane komade tijesta i složite ih jedne na druge. Oštrim nožem izrežite deblje trake koje narežite na kvadratiće, odnosno krpice.
Zakuhajte velik lonac vode i dobro posolite. Ubacite krpice i kuhajte ih oko 5 minuta, odnosno dok ne omekšaju. Izvadite ih, isperite pod mlazom hladne vode i ostavite da se ocijede.
Zagrijte pećnicu na 180 stupnjeva. Posudu u kojoj ćete peći jelo premažite maslacem. Luk očistite i sitno nasjeckajte. Nasjeckajte šunku na kockice 0,5×0,5 cm.
U većoj tavi zagrijte ulje na srednje jakoj vatri. Ubacite luk i pržite ga uz miješanje do zlatno smeđe boje. Pred kraj dodajte šunku i još kratko pržite. Maknite s vatre i pomiješajte s kuhanim krpicama. Posolite i popaprite te rasporedite po pripremljenom pekaču.
U srednje velikoj posudi umutite jaja, vrhnje, mlijeko, sol i muškatni oraščić. Prelijte smjesu preko krpica i stavite u pećnicu na 20-30 minuta.
Izvadite iz pećnice, ostavite 10 minuta da se ohladi i poslužite.
Makovnjača i orahnjača, u nekim dijelovima Hrvatske orehnjača, godinama su omiljeni kolači u obiteljima čiji se recepti prenose iz generacije na generaciju. Najčešće se radi za blagdane, a mi vam u nastavku donosimo recept s kojim nećete pogriješiti.
Sastojci:
Sjedinite šećer, 200 g brašna, izmrvljeni kvasac i mlijeko. Ostavite 10 do 15 minuta da smjesa proradi i malo naraste.
Nakon što je smjesa malo odstajala, dodajte joj ulje, koricu limuna, kiselo vrhnje, žumanjke i vanilin šećer. Dobro izmiješajte kako bi se sastojci sjedinili. U posebnoj posudi sjedinite preostalo brašno i sol.
Postepeno dodavajte brašno i umijesite tijesto koje bi vam trebalo ostati malo ljepljivo kako se pri pečenju ne bi previše osušilo i popucalo sa strana.
Tijesto oblikujte u loptu, prekrijte čistom krpom i ostavite pola sata da naraste. Nakon pola sata, tijesto malo premijesite i ostavite još sat vremena da odmori i naraste. Dok čekate da tijesto naraste, pripremite nadjev za orahnjaču i makovnjaču.
Mljevene orahe sjedinite s limunovim sokom, dodajte šećer, izmiješajte, zatim dodajte kipuće mlijeko.
Mljeveni mak sjedinite s grizom i šećerom, izmiješajte, zatim dodajte kipuće mlijeko.
Obje smjese ostavite 15 do 20 minuta da se ohlade.
Tijesto premijesite, razdijelite na četiri jednaka dijela i razvaljajte u pravokutnik dimenzija 35 x 30 cm.
Tijesto nadjenite tako da stavite pola nadjeva, ali da pri rubovima, na završetku, ostavite prazno. Postupak ponovite s preostalim tijestom, prekrijte i ostavite pola sata da još malo naraste.
Nakon što je prošlo pola sata, ubacite u hladnu pećnicu, zatim ju namjestite na 175 stupnjeva. Pecite 30 do 35 minuta, zatim prekrijte papirom za pečenje i nastavite peći na istoj temperaturi još 20 minuta.
Rastopite maslac te njime premažite vruću makovnjaču i orahnjaču. Ostavite da se ohladi, zatim pospite šećerom u prahu i poslužite.
SASTOJCI:
– 1 luk srednje veličine
– 2 srednje tikvice
– 20 dag kuhanog kukuruza
– 2 veća jaja
– 20 dag ribane gaude ili sira po želji
– 5 dag ribanog parmezana ili grana padano sira
– 4 velike tortilje
– sol i papar
– maslinovo ulje
PRIPREMA:
2. Pileća prsa razrezati na polovice, ali ne do kraja, već tako da ih možete „otvoriti“ i dobiti jedan veliki, široko, a tanki komad mesa. Na tako razrezana prsa naslagati na fetice narezane šampinjone, na sitno nasjeckan češnjak i začine po želji.
3. Meso potom urolati pa rubove ugurati unutra, kao kod umatanja tortilje. Tako zarolanu piletinu omotati po cijeloj dužini sa šunkom pa staviti u vatrostalnu zdjelu i poklopiti. Staviti peći u pećnici, 30-ak minuta. Pred kraj otklopiti i ostaviti da se malo zapeče i šunka postane hrskava.
4. Kao prilog možete dodati bilo koje kuhano povrće ili, jednostavno, zelenu salatu.
Ne možemo ni zamisliti što vam je sve palo na pamet kada ste ugledali naslov “Crnac bez jaja”. Ovaj kolačić, kako i sam naslov kaže, uopće ne sadrži jaja! Izuzev toga, iznimno je ukusan, a jednostavan za pripremu.
Upute po koracima:
1.Brašno, jogurt, šećer, ulje, kakao i sodu bikarbonu dobro promiješamo mikserom.
2.Dobivenu smjesu ulijemo u kalup prethodno namazan maslacem i stavimo peći u pećnicu zagrijanu na 200 stupnjeva, na 20 minuta.
3.Maslac stavimo u lonac iznad vatre, a kada se otopi, dodamo mu natrganu čokoladu, šećer i mlijeko te miješamo sve dok ne dobijemo jednoličnu smjesu.
4.Kada je pečen, biskvit ostavimo da se malo ohladi, zatim ga prelijemo čokoladnom glazurom i stavimo u frižider na hlađenje.
5.Kada se kolač ohladio možemo ga poslužiti.
Najčešće se radi s kranjskim kobasicama, ali možete staviti bilo koje dimljene kobasice za kuhanje koje nađete u hladnjaku. Ako redovno doma kuhate grah, stavite taj koji ste sami skuhali umjesto ovog iz konzerve.
Torta koja je jednostavna, lagana za pripremu, osvježavajuća i kremasta. Kao podloga koristi se klasično prhko tijesto, a za kremu vam treba mileram, puding od vanilije, šećer i mlijeko. Prelijte je šumskim voćem, borovnica ili karamelom i uživajte.
Sastojci:
250 g glatkog brašna
1 prašak za pecivo
Prstohvat soli
70 g šećera u prahu
1 vanilin šećer
100 g maslaca, sobne temperature
1 jaje, razmućeno
2 žlice kiselog vrhnja
500 ml mlijeka
2 vrećice praška za puding od vanilije
150 g šećera
800 g milerama
500 g šumskog voća
1 preljev za torte
Priprema:
U veću zdjelu prosijte brašno i prašak za pecivo. Dodajte ostale sastojke i zamijesite tijesto. Mijesite nekoliko minuta dok ne dobijete glatko i elastično tijesto.
Tijesto oblikujte u disk i umotajte u plastičnu foliju. Ostavite ga u frižideru 30 minuta.
Kalup promjera 26 ili 28 cm premažite maslacem i pospite brašnom. Zagrijte pećnicu na 170 C.
Izvadite tijesto iz frižidera, uklonite foliju i razvaljajte ga u krug debljine oko 1 cm. Prebacite ga u kalup i rukama utisnite u dno i stijenke kalupa.
Ulijte 400 ml mlijeka u veći lonac i zagrijte. U srednjoj posudi sjedinite prašak za puding, šećer i 100 ml mlijeka. U posudu ulijte zagrijano mlijeko, kratko promiješajte i vratite u lonac u kojem ste zagrijavali mlijeko. Vratite na srednje jaku vatru i kuhajte nekoliko minuta dok se ne zgusne. Skinite s vatre i u još vruć puding umiješajte mileram. Dobro promiješajte pazeći da ne ostanu grudice.
Izlijte kremu u kalup s tijestom i na kremu poslažite voće. Tortu stavite u zagrijanu pećnicu i pecite 70 minuta.
Pečenu tortu izvadite iz pećnice, stavite je na rešetku i ostavite da se ohladi na sobnoj temperaturi. Torta će i nakon pečenja malo ‘drhtati’, ali ne brinite krema će se hlađenjem stegnuti.
Pripremite preljev za torte prema uputama na omotu. Prelijte ga preko voća, pa tortu stavite u frižider da se potpuno ohladi. Ohlađenu tortu tankim nožićem odvojite od kalupa i poslužite.
Naučite kako na jednostavan način pripremiti domaće mlince. Savršeni su kao prilog uz pečeno meso.
500 g glatkog brašna
1 žličica soli
300 ml tople vode
Sve sastojke stavite u veću zdjelu i zamijesite glatko tijesto. Zagrijte pećnicu na 220 stupnjeva zajedno s limom za pečenje na kojem ćete peći mlince.
Podijelite tijesto na 10 dijelova i svaki razvaljajte na veličinu 30×30 cm. Lim za pečenje izvadite iz pećnice. Mlinac oprezno prebacite na lim i vratite u pećnicu na 5-6 minuta.
Mlinci trebaju biti svjetlo smeđe boje s tamnim točkama. Gotov mlinac stavite na krpu kako bi se ohladio, a postupak ponovite s ostatkom.
Mlince natrgajte na komade veličine po želji i prelijte ih vrelom vodom. Začinite masnoćom od pečenja i poslužite.
Ovako pripremljeni mlinci mogu stajati do 2 tjedna u hermetički zatvorenoj posudi.
Jesen svojim širokim spektrom boja i bogatstvom okusa ne obogaćuje samo prirodu, već naše svakodnevne, ali i svečane stolove.
SASTOJCI ZA PALAČINKE:
1 jaje
100 g oštrog brašna
100 g glatkog brašna
3 dl mlijeka
2 dl mineralne vode
1 žlica ulja
Prstohvat soli
30 g kakaa
1 žlica šećera
SASTOJCI ZA KESTEN PIRE:
400 g mljevenog kestena
70 g šećera u prahu
1 žlica arome vanilije
2 dl mlijeka
Suhe sastojke umiješati, dodati žumanjak, ulje, vodu i mlijeko. Smjesi lagano umiješati snijeg od bjelanjka. Miješati da nema grudica. Smjesu ostaviti 30 minuta. Ispeći palačinke.
Suhe sastojke umiješati te ulijevati toplo mlijeko dok se ne dobije pire. Ohladiti.
Kesten torta nije među onima koje najčešće pripremamo i baš zato uživamo u njezinom okusu kad god imamo prilike. Bila ona vertikalna ili horizontalna, vilica uvijek pronađe pravi put.
SASTOJCI -PRIPREMA
ZA BISKVIT:
8 jaja, odvojeno žumanjci i bjelanjci
prstohvat soli
6 žlica šećera
1 Dolcela Bourbon vanilija šećer
2 žlice ulja
8 žlica Glatkog brašna Podravka
2 žlice nezaslađenog kakaa
2 žlice šećera u prahu
ZA KREMU:
150 g omekšanog maslaca
50 g šećera u prahu
400 g nezaslađenog kesten pirea
200 ml Dolcela Šlaga 5+
ZA UKRAŠAVANJE:
300 ml Dolcela Šlaga 5+
čokoladne mrvice
Kada dodajete snijeg od bjelanjaka važno je da prvi dio bjelanjaka umiješate energično da se smjesa od žumanjaka opusti, a ostatak lagano špatulom, kako ne biste izbili previše zraka.
Sastojci:
Priprema:
Slastica koja nam miriše na jesen. Priprema samog pirea je jednostavna, no muku nam zadaje čišćenje kestena. Ako se nađe kesten koji se ne može oguliti, prerežite ga na pola i izdubite meso.
1 kg kestena
200 ml vode
50 g šećera
30 ml ruma
300 ml slatkog vrhnja
Čokolada, nasjeckana, za posluživanje
Kestene operite i zarežite im koru nožem. Stavite ih u veći lonac, prelijte hladnom vodom toliko da pokrije površinu i lagano posolite. Stavite na vatru da zakipi, smanjite vatru i kuhajte 20 minuta.
Maknite lonac, procijedite kestene i ostavite ih 5 minuta da se ohlade. Očistite kestene i stavite ih u blender.
U lončić ulijte vodu, dodajte šećer i rum te stavite na vatru. Ostavite da zakuha te nastavite kuhati 5 minuta. Dodajte polovicu tekućine u kestene i blendajte. Ukoliko vam je pire pregust dodajte još tekućine. Krema treba biti sjajna i glatka. Kremu protisnite kroz pasirku kako bi dobili rezance.
Izmiksajte slatko vrhnje. Rasporedite kesten pire u čašice, nadjenite slatkim vrhnjem i posipajte čokoladom. Poslužite toplo ili ohlađeno.
Osječki sajam d.o.o. u suradnji s HGK ŽK Osijek, pod pokroviteljstvom Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka, organizira 24. OSJEČKI JESENSKI SAJAM, na sajamskom prostoru Pampas, u Osijeku, Šandora Petefija 204/a, u terminu od 01. do 03. listopada 2021. godine.
Sajamska priredba programski obuhvaća poljoprivredu, prehranu, graditeljstvo, stanovanje, zdravlje, ekologiju s ciljem podizanja regionalne konkurentnosti i održivog razvoja. Osim prezentacije roba i usluga gospodarstvenika, obrtnika, OPG-ova, sajam je prigoda za prezentaciju i razmjenu iskustava jedinica lokalne samouprave, lokalnih akcijskih grupa, tematskih asocijacija i udruga.
I ove godine, u sklopu 24. Osječkog jesenskog sajma održat će se 26. Nacionalno ocjenjivanje kvalitetnih sorti meda, u organizaciji HGK ŽK Osijek. 26. Nacionalno ocjenjivanje kvalitetnih sorti meda dio je manifestacije Dani meda u Hrvatskoj koja će promovirati pčelinje proizvode kroz degustaciju, prodaju, stručno savjetovanje i edukativne aktivnosti.
Uvjereni smo da će ova zanimljiva i raznovrsna sajamska priredba i ove godine okupiti veliki broj izlagača. Naše dugogodišnje iskustvo i ostvareni rezultati u organizaciji prethodnih sajamskih priredbi najbolja su preporuka u donošenju Vaše pozitivne odluke.
Sastojci:
Postupak:
Istući jedno cijelo jaje, dodati dva decilitra jogurta i dvije žlice otopljenog maslaca. Smjesi dodavati postepeno 250 grama brašna i pola praška za pecivo ili žličicu sode bikarbone.
Dodati 180 grama naribanog sira tipa gaude ili sličnog. Sasvim malo posoliti, jer je sir već slan. Sve skupa promiješati i ujednačiti. Mogu se dodati i nasjeckane masline.
Rasporediti smjesu u kalupe za muffine. Ova je količina dovoljna za osam velikih muffina. Peći na 180 stupnjeva dok se ne zarumene.
Sastojci:
Tikva, zvana još i bundeva ili buča, jedna je od rijetkih dijetalnih i zdravih namirnica koja se prilikom uzgoja ne tretira pesticidima i umjetnim gnojivom jer podnosi samo prirodno prihranjivanje.
Bogata je vlaknima i mineralima zbog čega potiče probavu te vezuje na sebe loš kolesterol izvlačeći ga iz organizma. Preporučuje se muškarcima u očuvanju zdravlja prostate zbog selena i cinka kojima obiluje.
Također, zbog beta karotena koji joj daje karakterističnu narančastu boju, tikva pogoduje i zdravlju kože i očiju.
Ova zahvalna namirnica može se konzumirati kao kolač, marmelada, kaša, njezine sjemenke su odlična zamjena za grickalice, ali ipak je najpoznatiji način pripreme tikve upravo krem juha.
Sastojci:
Priprema:
Većina pečenih patki koje se mogu dobiti u restoranima pate od iste boljke. Ili su presuhe i tvrde, ili premasne i nemaju dovoljno hrskavu koricu. Savršeno pečena patka mora imati tamnu, sjajnu kožu hrskavu kao čips i meso jednako dubokih okusa koje se topi u ustima, bez onog često iritantnog okusa nedovoljno tretiranog pačjeg mesa koje podsjeća na loše pečenu jetru. U nastavku saznajte trikove kako ispeći slasnu patku u vlastitom domu.
Jedna od najsigurnijih tehnika pečene patke koje smo dosad testirali zaista mnogo puta, je pojednostavljena kineska tehnika za pekinšku patku. Uvjetno rečeno kineska, jer neki elementi ove tehnike se, naravno, gotovo oduvijek primjenjuju u našoj tradicionalnoj kontinentalnoj kuhinji. Ipak, Kinezi znaju nekoliko dodatnih trikova koji cijeli postupak dižu na novu razinu.
Želite li najbolju pečenu patku koju možete ispeći, prvo morate kupiti najbolju patku koja se može nabaviti. Nemojte kupiti veliku patku. Što je patka manje masna, lakše će postati hrskava. Okus mesa, pak, ovisi o vremenu koje je patka imala da naraste. Idealne su free range (iz slobodnog uzgoja) patke, koje nisu šokirane nakon klanja. Jer imaju manje vode. Kupujete li patku u supermarketu, računajte da je barem 10 posto njezine težine voda. Trebat će vam više vremena da postignete hrskavost, a puni okus mesa nećete postići.
Patke koje su nakon klanja hlađene na zraku ne zadržavaju višak vode i bitno su ukusnije. Kako ćete znati? Patke hlađene na zraku suhe su na dodir, imaju napetu, tamnu kožu, dok su one šokirane bljeđe i imaju spužvastu teksturu. Od patki iz supermarketa i dalje možete napraviti jako dobro pečenje, ali želite li da baš vaša patka bude razlog za višak gostiju na ručkovima i večerama, pokušajte nabaviti patku s organske farme. Dobit ćete intenzivniji, tipičniji okus patke.
Da biste dobili savršenu hrskavu kožicu na pečenoj patki, moraju se poklopiti tri stvari. Prvo, iz patke morate iscijediti vlagu. Dok unutarnja vlaga iz patke ne ispari, naprosto nećete dobiti dovoljno visoku temperaturu da bi kožica potamnila i postala hrskava. Da bi se to dogodilo, koža mora tamniti polako. Tako razvija okus i postaje hrskava istovremeno. Na kraju, iz patke morate iscijediti masnoću. Ako je u koži ili ispod ili oko kože zarobljena tekuća masnoća, koža će postati gnjecava čim se počne hladiti. Zadovoljite li sva tri kriterija, uklanjanje vlage, masnoće i dovoljno sporo tamnjenje kože, na patki će ostati ukusna i hrskava mrežica od proteina.
Prvi korak do hrskave kožice na pečenoj patki je dehidracija. Apsolutno najbolji način dehidriranja je da ostavite patku barem jednu noć na zraku ili u hladnjaku. Jedan od dosta skrivanih trikova chefova je da patku prije stavljanja u hladnjak pospu praškom za pecivo pomiješanim sa solju.
Prašak za pecivo hrskavu kožicu stvara na dva načina. Prvo, diže joj pH faktor pa koža lakše tamni. Drugo, visoki pH slabi veze peptida u koži stvarajući puno mikroskopskih ožiljaka koji je čine hrskavom. Dodate li ovoj mješavini maltozu sa sojinim umakom, dobit ćete sjajnu, preukusnu tamnu kožicu iz snova. Maltoza je molekula šećera koja nastaje povezivanjem dviju molekula glukoze. Obični šećer nastaje povezivanjem molekule glukoze i molekule fruktoze. Zato, za razliku od običnog šećera, maltoza ne granulira pa se može lako razmazati po patki. To je težak i neuredan proces, ali isplati se. Da biste si smanjili muku smočite ruke i radite brzo.
Drugi način je da stavite maltozu sa sojinim umakom nakratko u mikrovalnu pećnicu, to će stvoriti sirup koji će se lakše mazati po mesu. Dok se maltoza na patki suši preko noći, koža upija tamnu boju koja će joj dati onu divnu boju mahagonija i miris prženog mesa. Ako ne možete nabaviti maltozu, zamijenite je medom. Ostale alternative koje se često javljaju u receptima, šećerni sirup ili javorov sirup primjerice, nisu dobre.
Nakon mariniranja i sušenja red je za obračun s masnoćom. Sama vrućina pećnice pokrenut će cijeđenje masnoće iz patke. ali to nije dovoljno. Masnoća mora dobiti prostor u koji će otići. To se postiže puhanjem kože. Kad se koža napuše slamkom, stvara se mali podtlak koji masnoću prirodno izvlači iz mesa i stvara joj kanal za oticanje. Potoci masnoće. Imate li dovoljno prostora u pećnici da patku pečete uspravno, još bolje.
Kad masnoća počne oticati iz mesa, skuplja se na dnu šupljine u patki i ostavlja kožu hrskavom i relativno nemasnom. Problem s napuhivanjem kože jest što može doslovno stvoriti strije na koži i pečenje neće izgledati savršeno. Vidite li strije na patki nakon puhanja, nakratko je uronite u vrelu vodu. Koža će se stisnuti natrag, a masnoća će kod pečenja i dalje oticati kako treba. Ako ne želite slamkom napuhavati patku, jednostavno odvojite kožu od mesa pomoću drške od kuhače. Jedino što je zaista važno jest odvojiti kožu od prsa i spoja batka i trupa.
Ako nemate dovoljno velik lonac za blanširanje patke, naprosto je prelijte vrućom vodom. Prelijevanje patke može zamijeniti i sušenje na zraku prije pečenja. Jer voda se neće dovoljno dugo zadržati u mesu da bi patku trebalo sušiti. Patka u prekonoćnim sušenjima kroz vlagu izgubi oko 10 posto na težini u prvom, i oko 1 posto u drugom. Prelijevali patku vrućom vodom ili je uranjali u vodu pa sušili, više manje je isto.
To je u našim konvencionalnim pećnicama najbolje izvesti s velikom limenkom piva. Patku stavite na limenku kao na postolje i vodič topline. Glavna prednost ove metode jest da će se masnoća odliti dalje od mesa i neće natopiti kožicu. Ali ovaj efekt uz malo pažnje možete postići i ako patku pečete polegnutu.
Na kraju, kad iz pećnice izvadite svoju divnu hrskavu i sočnu pečenu patku, u plehu bi trebalo ostati puno masnog soka koji možete koristiti kao bazu za umake, mlince ili zapečeno kiselo zelje.
1. Šipku prvo odrežite crne kapice, zatim ga operite i stavite u jednu veliku ili dvije manje posude te zalijte s toliko vode da ga komplet prekrije i još 2 cm iznad. Tako ga kuhajte dok se ne počne raspadati, odnosno kad ga s kuhačom pritisnete biti mekan. Po potrebi doljevajte vode ako vam tijekom kuhanja ispari.
2. Kad je kuhan, ostavite ga malo da odstoji (nekih 30 minuta) ispasirajte ga štapnim mikserom, pa ga počnite kroz sito pasirati.
Šipak komplet s tekućinom u kojoj se kuhao, stavite sa kuhačom u sito pa ga rasmuljajte rukom (stavite na ruku rukavicu). Po potrebi dodajte tople vode u kojoj se šipak kuhao biti lakše za gnječenje i da se čim više dobije marmelade.
3.Tako radite dok se sav šipak ne utroši. Dobivenu masu još jednom procijedite kroz cjedilju za čaj preko koje ste stavili gazu. Potom sipajte u veliku posudu u kojoj ćete ju i kuhati. Dodajte 1 kg. šećera i lagano kuhajte cijelo vrijeme mješajući žicom.Ni sekunde se ne odvajajte od posude, jer je pekmez gust sama po sebi, s dodatkom šećera jako lako zagori. Tako kuhajte sljedeća pola sata pa napravite probu je li dovoljno ukuhao, ako ne samo dalje kuhajte, za nekoliko minuta bit će gotov.
4. U međuvremenu, prethodno oprane i osušene teglice sterilizirajte u pećnici na 100 stupnjeva C. Gotov pekmez sipajte u vruće teglice i odmah zatvarajte. Tegle prekriti dekom i tako ostavite da se ohlade …
Žitozajednica: Suša nam ne ide u prilog, izaziva divljanje cijena sirovina
Za Hrvatskom je vrhunska žetva pšenice, nakon prošlogodišnje milijunske, ove godine ratari su poželi oko 1,1 milijun tona – procjene su Žitozajednice, gospodarsko-interesnog udruženja mlinsko-pekarske industrije.
Prošlogodišnji prosječan prinos bio je sedam, a ove godine osam tona po hektaru. Našu najvažniju krušaricu jesenas smo zasijali na 145.000 hektara, devet tisuća hektara više nego u jesen 2019. godine. Inače, objavio je ovih dana podatke Državni zavod za statistiku o indeksima poljoprivredne proizvodnje u 2020. koji upućuju na njezin rast u odnosu na 2019. za 2,4 posto, i to zahvaljujući porastu biljne proizvodnje od 7,0 posto gdje veći udjel bilježi rast kukuruza, i to za 5,8 posto, pšenice za 7,4, soje za gotovo devet posto, pa biljna proizvodnja u bruto poljoprivrednoj proizvodnji prošle godine sudjeluje s daleko natpolovičnih 61,5 posto, a stočna s 38,5 posto.
Dobra kvaliteta
Direktorica Žitozajednice Nada Barišić iznosi i strukturu žetve po klasama – količine premium pšenice zadržale su se u hrvatskim prosjecima i iznose oko tri posto, prve klase poželi smo 14 posto, druge 33, treće 35, a četvrte, tzv. stočne pšenice, 16 posto. Nadalje, Barišić sa zadovoljstvom nastavlja kako je osim količinski, žetva pšenice i kvalitativno jako dobra, uz dobre proteine. – Iz kontrolne kuće Inspecto napominju da je pšenica i zdravstveno izvrsna – mikotoksina nema, točnije ispod granice detekcije su, ističe Barišić, te dodaje kako žetvu pšenice 2021. prate i više nego zadovoljavajuće cijene koje su se unaprijed znale, a jer je u nas 2021. prva godina kotacijskih cijena. Najnovija kotacija cijena pšenice, objavljena na službenim stranicama osječkog Žita, kaže da je cijena za četvrtu klasu 1,15, za treću 1,22, za drugu 1,29, za prvu 1,37, a za premium zrno 1,40 kune. Za usporedbu, lani, kada je prosječna cijena pšenice bila oko 1,10 kuna, cijena premium pšenice bila je 10,5 kuna koliko je sada cijena četvrte klase, pšenice za stočnu ishranu. Identičnu kotaciju cijena za pšenicu Žito grupa ponudila je i 12. srpnja, kao i 29. lipnja. Osim zadovoljstva visinom, ovakve cijene pšenice izazivaju i zabrinutost jer slijedi “teška” jesen – loše su procjene jesenske žetve poput kukuruza pa su zbog toga cijene pšenice tako visoke. – Cijelu je godina cijena pšenice visoka zbog potražnje iz Kine te suše što se odražava na globalni nedostatak žitarica poput kukuruza. Bilo kakav dobra vijest za jesen može cijenu pšenice povući nadolje, a loša gore – ističe Barišić. Istina, za Hrvatskom je prošlogodišnja rekordna godina za kukuruz pa se s pravom može reći da je 2020. bila njegova godina. Skinuli smo ga čak 2,5 milijuna tona, ali i, dodaje Barišić, izvezli gotovo milijun tona, a procjene za jesen nisu dobre.
Skupa hrana
– Pokaže li se da će kukuruz biti dobar, u tom slučaju cijena pšenice neće biti na ovim razinama, no to su sve spekulacije i prognoze. Tržište pšenice je na ovim razinama zbog loših najava jeseni i žetve koja tada slijedi. Suša nam ne ide u prilog, to izaziva divljanje cijena sirovina, koliko god je dobro da je proizvođač postigao ovakve cijene pšenice, to će na druge sektore imati negativan utjecaj. Stočarski sektor već sada ima problema s ishranom stoke zbog skupe hrane, kukuruza, pa su najave Ministarstva poljoprivrede da će u tom dijelu pomoći stočarima. Za njih su ove cijene stočne hrane previsoke i neodržive. I potrošači već osjećaju poskupljenja – cijene uljarica donijele su više cijene ulja, više su cijene i hrane, a to je rezultat globalnih kretanja cijena osnovnih sirova. I cijene ambalaže već su dulje u porastu, tako da nas čekaju mjeseci poskupljenja hrane – upozorava Barišić. Svojevrsno je na to upozorila još na početku žetve pšenice. – Ona ima veću cijenu nego lani, što je rezultat suše te nedostatka kukuruza i soje, a što podiže cijenu žitarica općenito, pa vuku i cijenu pšenice prema gore, a što lani nije bila situacija. Tako pšenica, ni kriva ni dužna, ima veću cijenu za 15 do 20 lipa po kilogramu u odnosu prema 2020. Razlog skoku cijena nije nedostatak pšenice na domaćem i svjetskom tržištu, upozorila je još početkom srpnja Barišić. S obzirom na naše potrebe za pšenicom od 400.000 tona, očekuje se da će ove godine u izvozu završiti 700.000 tona.
Svaka dobra vijest može sniziti cijenu- Svaka dobra vijest može sniziti cijenu pšenice, no s obzirom na aktualnu dugotrajnu sušu mislim da do toga neće doći, da jesenska žetva neće biti na lanjskoj razini. Teško da ćemo s ovom sušom doseći lanjsku razinu proizvodnje – kaže Barišić. Na upit kako će se sva ta kretanja odraziti na cijene pekarskih proizvoda kaže kako se radi o slobodnom tržištu, te kako je teško očekivati da na sve to ne odreagira i mlinsko-pekarska industrija cijenama svojih proizvoda. Nastavlja kako su i otkupljivači i proizvođači na istom tržištu, kalkuliranjem mogu i zaraditi i izgubiti jer radi se o zoni rizika za sve njih, pa ratari sada, dodaje, moraju biti i dobri menadžeri, pratiti burze, trendove, biti svojevrsni brokeri. Vidimo da je veliki rizik kada potpisati ugovor, kada prodati robu, kaže Barišić.
Skupoću stočne hrane već osjećaju stočari; neodržive su im. I cijene uljarica podignule su cijene ulja.
Autor: Suzana Župan
Ministarstvo poljoprivrede u srijedu je izvijestilo da je objavljen javni poziv za pripremu projekata kojima se potiče udruživanje poljoprivrednih proizvođača, za što je osigurano pet milijuna kuna.
Riječ je o javnom pozivu za provedbu Programa sufinanciranja pripreme infrastrukturnih projekata kojima se potiče udruživanje i povezivanje poljoprivrednih proizvođača na regionalnoj razini za 2021. godinu.
“Za provedbu Programa osigurana su bespovratna sredstva u iznosu od pet milijuna kuna, a javni poziv je otvoren do 10. rujna”, navodi se u priopćenju.
Program je koncipiran kao pomoć jedinicama regionalne samouprave za razvoj i jačanje održive poljoprivredne proizvodnje na njihovom području, a sufinancirat će se projektno-tehnička dokumentacija za izgradnju i opremanje infrastrukturnih projekata kojima se potiče i promiče udruživanje i povezivanje poljoprivrednih proizvođača te koji doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova i otpornosti na klimatske promjene.
Prihvatljivi projekti za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija su projekti izgradnje i opremanja infrastrukture koju će koristiti priznata uzgojna udruženja ili proizvođačke organizacije za aktivnosti zajedničke organizacije prometa stokom (otkup, aukcije i/ili sabiranja stoke te njezine pripreme za tržište), potpore provođenju i unaprjeđenju uzgojno-selekcijskog rada u stočarstvu te zajedničkog skladištenja, dorade, prerade, pakiranja, distribucije i prodaje poljoprivrednih proizvoda.
Pravo podnošenja zahtjeva za dodjelu sredstava sufinanciranja imaju jedinice regionalne samouprave koje podnesu dokaz o iskazanom interesu za korištenje infrastrukture od strane udruženih poljoprivrednih proizvođača i zadovoljavaju ostale uvjete javnog poziva, navodi se u priopćenju.
Dok su mnogi tijekom pandemije koronavirusa stavili ključ u bravu, obitelj Medvidović iz Sikirevaca kod Slavonskog Broda započela je svoju priču s uzgojem bukovača.
Pokretanje bilo kakvog posla u današnje vrijeme hrabro je i rizično, ali oni su u ostvarenje svojih ciljeva krenuli sa srcem. Zasukali su rukave i bacili se na posao. Ova obitelj s četvero malodobne djece, tri sina i kćerkicom, dugi niz godina bavi se poljoprivredom i uzgojem lipicanaca, ali samo od konja ne može se živjeti. Stoga su prije tri godine kao novu djelatnost uveli uzgoj domaćih gljiva.
Kada dođe berba, sve ove police budu pune gljiva. Možete misliti koliko ih je – kaže Martina Medvidović. Prije pokretanja ovog posla dobro su se educirali. Za uzgoj bukovače neophodna je slama, koja se siječe i grije u kotlovima. Poslije hlađenja slame, slijedi sedmodnevna inkubacija u vrećama. Na vrećama se izbuše rupe širine dva do tri centimetra sa svih strana te odnesu u prostor gdje će gljive moći rasti. Važno je održati sterilnost i specifične uvjete za rast bukovača. Vlasnika OPG-a Antuna Medvidovića zatekli smo kako polijeva pod prostorije s gljivama. To je, kaže, nužno jer bukovače moraju imati dovoljnu količinu vlage u zraku. Na vrećama je izbušio rupe i omogućio isisavanje vlage iz vode koja isparava. Ako nema vlage, gljive će se osušiti i od njih neće biti ništa.
Bukovače u prirodi uspijevaju samo u jesen i rano proljeće. Idealna temperatura im je između 15 i 20 stupnjeva, maksimalno do 25. Stoga mi u ovoj komori moramo stvoriti umjetne jesenske uvjete, odnosno regulirati temperaturu i osigurati konstantnu vlagu. Zasad to još uvijek postižemo zalijevanjem podova i isparavanjem vode, ali primijetio sam da to nije dovoljno pa ćemo morati ugraditi i raspršivače magle – govori Antun Medvidović. Za bukovače su se odlučili igrom slučaja, s obzirom na to da se za pripremu supstrata koristi visokokvalitetan konjski stajnjak s ergele. Međutim, na odluku je najviše utjecalo to što je riječ o rijetkim i specifičnim gljivama. Za razliku od, primjerice, šampinjona, koje susrećemo gotovo na svakom koraku, bukovače su slabo prisutne u proizvodnji. Štoviše, u Slavoniji ih ne proizvodi nitko drugi osim Medvidovića, tako da praktički nemaju konkurenciju. To im u startu daje prednost na tržnicama i domaćem tržištu.
– Bukovače su drugi dio priče, nastavak na uzgoj konja. Isključivo od konja ne može se živjeti, bez obzira na to što smo mi cijeli život uložili u njih. Vreće, kompost i supstrat također radimo sami, a za taj dio koristimo konjski stajnjak. Njega imamo i viška i to je bila nekakva poveznica između ta dva posla – ističe Antun. U posao s gljivama Medvidovići su uložili stotine tisuća kuna i bore se. Prodaju ih na području Osijeka, Vinkovaca i Slavonskog Broda. Doduše, korona im je donijela probleme oko plasmana. I gljivarski je sektor, kao i mnogi drugi, pogođen pandemijom koronavirusa, ali o odustajanju Sikirevčani ni ne razmišljaju. Mogu se pohvaliti svježim gljivama vrhunske kvalitete, čiju kvalitetu sve više prepoznaju i kupci. Iako su ljudi u Hrvatskoj navikli na šampinjone, primjećuje se razlika u okusu. Bukovače su gljive koje neki koriste kao prirodnu zamjenu za meso. Mogu se pripremati na razne načine. Riječ je o zdravoj, ukusnoj i hranjivoj namirnici koja pridonosi smanjenju kolesterola, a neke studije pokazale su da ima i protutumorsko djelovanje. Počeli od nule – Ulaganja je bilo i previše. U posao smo krenuli od nule, kao i s konjima. Držala nas je samo ljubav, ali ipak smo uspjeli izgraditi ergelu u kojoj je u jednom trenutku bilo čak 40 konja. Tako je i s bukovačama. To je još jedan posao u koji sam krenuo ni iz čega, ako se izuzme dio sirovine, odnosno konjski stajnjak i slama koju zasad nije problem nabaviti. Bez obzira na sve, nadamo se najboljem – poručio je Medvidović.
“Izumili smo sustav za obradu zemlje koji ore, u principu, bez traktora. Zasad, kako je krenulo i što ćemo napraviti, za traktorom najvjerojatnije neće biti niti potrebe, jer je riječ o tri jedinice koje sinkronizirano obrađuju polje bez ikakvog traktora”, kazao je Palić.
Objasnio je potom da izraz “printanje” dolazi od principa kojim se printalo prije nego što su u upotrebu došli laserski printeri:
“Postoje jedinice sa strane koje navode središnju jedinicu koja kod printera printa tekst. Ovdje ta središnja jedinica obrađuje polje, s time da ih navode bočne jedinice. Bočne jedinice se usidravaju na bokove polja, svaka u prijestupni red.”
“Središnja jedinica obrađuje s nastavkom koji joj damo na obradu, pogonjena, vučena sajlama bočnih jedinica i elektromotorima, što je najvažnije, da se ne zagađuje zemlja, na energetski puno učinkovitiji način”, kazao je.
“Do ovoga sam došao slučajno, kad sam gledao jednu emisiju gdje traktor prelazi preko polja. Ti traktori kod nas su stari, puno dime, ne možemo reći da je to ekološka proizvodnja kad traktor toliko dimi”, primijetio je.
“Ovdje nema nikakvog zagađenja. To su baterije, elektromotori”, dodao je.
Isprva bi se, rekao je, upravljalo daljinskim upravljačem, svojevrsnim “joystickom”, dok bi se poslije, smatra, razvilo upravljanje mobitelom, poput aplikacija za parkiranje.
“Stajali biste sa strane u odijelu i upravljali obrađivanjem polja”, opisao je.
Objasnio je i u kojoj je fazi njegov izum:
“Trebalo mi je godinu dana dok sam se počeo informirati koliko je to tehnički ostvarivo… Pričao sam s puno inženjera, s ljudima iz struke koji se bave poljoprivrfedom, da kažu koliko je to izvedivo. S vremenom sam se povezao i s Poljoprivrednim fakultetom i s njihovim stručnjacima koji su rekli da takvo što stvarno treba napraviti. Paralelno sam se išaoi informirati postoji li takvo što u svijetu, koliko bi se to moglo patentirati.”
Rekao je da su patent već dobili na razini Hrvatske i da su sada u procesu zaštite i na međunarodnoj razini. Objasnio je potom koliki je to sustav i koje su mu još prednosti.
“Pokušajmo ga usporedtii s vozilom manjim od smarta, jer unutra ne treba biti putnika. Može se staviti na svaku prikolicu, u kombi ili u malim kontejnerima dostaviti u neko selo”, kazao je.
Rekao je da se s takvom prikolicom može ići i na autoput, dok je za traktor, kako je rekao, potrebno puno veće vozilo za transport, a nakon upotrebe, sustav bi se punio električnom energijom “na utičnicu”.
Radi se o slatkom pelinu (Artemisia annua), biljci čija se ljekovitost u narodu poznaje od davnina, za kojeg su znanstvenici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu utvrdili da pomaže u liječenju korona virusa. Raste u Hercegovini, a njihovo otkriće prenio je Deutsche Welle.
Svijet je u utrci za pronalaskom pouzdanog cjepiva protiv COVID-a 19 – neočekivane pošasti 21. stoljeća koja je do sada odnijela više od milijun života, a gotovo 35 milijuna je oboljelo. Za sada. No, znanstvenici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima, kako ih liječiti od koronavirusa i to uz pomoć jedne “obične” ljekovite biljke – slatkog pelina.
Raspolažu rezultatima koji ulijevaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako je već pisao DW, istraživanja su iznenadila znanstvenike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina (Artemisia annua) uzgajani u Kentuckyju, u SAD-u, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije s čistim etanolom ili destiliranom vodom, ali i dodavanjem kave.
Specifično nespecifično djelovanje
“I to zato što slatki pelin djeluje na malariju, a antimalarici, lijekovi kao klorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lijekova koji imaju određenu specifično-nespecifičnu aktivnost kao ramdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lijekovi protiv primjerice AIDS-a itd., i na COVID 19.”, kaže prof.dr.Karamehić za DW.
On podsjeća da se dio ove biljke u Aziji upotrebljava u liječenju malarije te da već godinama stanovništvo koristi njezina ljekovita svojstva.
“I tu je ta poveznica. Meni, kao imunofarmakologu to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji djeluju na uzročnika malarije, djeluju uspješno i na COVID 19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jest specifično nespecifični – znači ima određen učinak”, zaključuje prof. dr. Karamehić.
Trebamo najbolje, a ne cjepivo s prefiksom
Dok slatki pelin, prema stavovima znanstvenika, potvrđuje značaj u liječenju oboljelih od COVID-a 19, svijet očajnički čeka učinkovito cjepivo.Prema ovom bosanskohercegovačkom znanstveniku, ono mora bi najbolje i bez „prefiksa”.
“Rekao da trebamo uzeti najbolje cjepivo. Najučinkovitije, s najmanje neželjenih posljedice i bez prefiksa rusko, kinesko, američko, britansko, tursko…Što se mene osobno tiče, a radio sam diljem svijeta, najviše nade polažem u britansko cjepivo s Oxforda. To je europsko cjepivo, ispitano dominantno na Europljanima, koji zemljopisno žive ‘pod istim krovom’, vrlo sličnom klimom i ono bi nam najbolje odgovaralo”, smatra prof. dr. Karamehić.
Poremećaj tržišta u Njemačkoj izazvan pojavom bolesti afričke svinjske kuge te neuređenost tržišta poljoprivrednih proizvoda hrvatskom svinjogojstvu će nanijeti veće štete nego da se ova bolest pojavila kod nas, istaknuo je predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja (HUPS) Krešimir Kuterovac na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak u restoranu „Crna svinja“ u Čepinu.
Članovi ove udruge predstavljaju najveće proizvođače prasadi, tovljače hrvatske prasadi i proizvođače genetskog materijala u Hrvatskoj, koji godišnje proizvode oko 700.000 svinja. Štete koje mogu nastati u ovom trenutku procjenjuju na preko 100 milijuna eura. Zbog alarmantne situacija traže hitan angažman Vlade, a predlažu i mjere za ublažavanje novonastale situacije.
Hrvatska danas iz drugih zemalja Europske unije uvozom pokriva i do 70 posto potreba za svinjskim mesom, ističu u udruzi, čiji članovi žele boljom organizacijom tržišta potaknuti razvoj svinjogojstva i smanjiti uvozni deficit, smanjiti ovisnost mesne industrije o uvozu sirovine, te dodatno valorizirati domaću kvalitetu (rođeno –uzgojeno –zaklano) po uzoru na razvijene zemlje EU.
Ključno je osigurati stabilnu opskrbu hranom naših građana, ističu. “U našim trgovinama moramo osigurati zastupljenost domaćih proizvoda provedbom EU uredbe o uređenju tržišta, a treba istaknuti kako je Hrvatska jedina država EU koja ovu uredbu primjenjuje u praksi djelomično, a koja omogućava da se domaće tržište koliko toliko zaštiti od nelojalne uvozne konkurencije”, apeliraju iz Hrvatske udruge proizvođača svinja.
Iz Hrvatske udruge proizvođača svinja podsjećaju kako se prošli tjedan dogodio najgori mogući scenarij za hrvatsko svinjogojstvo, budući da se u Njemačkoj pojavila bolest afričke svinjske kuge, što je izazvalo potrese na njemačkom tržištu, zbog čega je cijena svinjskih polovica pala za čak 20 euro centi ili 13% u jednom tjednu, a cijena prasadi srušena je za čak 30 %. Kako Njemačka nema mogućnosti plasmana na tržište Kine i zemalja Azije, za određeno razdoblje, odnosno uvedena je zabrana izvoza, ogromne količine svinjskog mesa iz ove zemlje kanal svoje prodaje pronaći će i u Hrvatskoj. Pri tome cijena neće biti bitna te će trgovački lanci zbog ove pojave ili prestati kupovati meso hrvatskih proizvođača ili će doći do strašnog pada cijena koji će dodatno uništiti domaću proizvodnju i na rub financijske isplativosti dovesti hrvatske proizvođače.
„Cijena na burzi prije pada od 20 centi bila je 1,47 eura za toplu polovicu, što je također bilo ispod referentne cijene EU od 1,509 eura za kilogram. Procjenjujemo da cijena u Hrvatskoj pod pritiskom uvoznog mesa pasti na 7,5 kuna po kilogramu žive vage, što će gubitak po proizvedenom tovljeniku povećati na 100 kuna. To će na ukupno 13.000 proizvedenih svinja tjedno praviti tjedni gubitak od 1,3 milijuna kuna. Budući da hrvatski proizvođači nisu krivi za ovu situaciju, a rezultat bi mogao biti gori nego da se u Hrvatskoj pojavila afrička svinjska kuga, Udruga traži hitan angažman Vlade RH, istaknuo je Kuterovac.
Zbog ogromne prijetnje koja je pred hrvatskim svinjogojstvom Hrvatska udruga proizvođača svinja predlaže sljedeće hitne mjere:
• U javnu nabave hrane u Hrvatskoj uvesti obavezni kriterije kratkih lanaca opskrbe hranom i proizvode iz nacionalnog sustava kvalitete „ NAŠE DOMAĆE“
• Osigurati u proračunu sredstva za primjenu odobrenih programa EU o dobrobiti životinja, kao mjera državne potpore u iznosu od 50 milijuna kuna godišnje
• Izvršiti ispravak izračuna broja uvjetnih grla svinja u Mjeri14 za 2019 i 2020 te sredstva isplatiti proizvođačima svinja ( iznos kojim su zbog nepravilnog obračuna od Agencije svinjogojci oštećeni je oko 15 milijuna kuna godišnje)
• Izjednačiti status unosa robe (ulaz roba iz EU) s domaćom proizvodnjom kroz poreznu politiku. Naplatu PDV- a u primarnoj proizvodnji i preradi izjednačiti sa statusom koji imaju robe koje dolaze sa unutarnjeg tržišta EU. Prilikom nabave roba odmah izvršiti prijenos porezne obveza na gotov proizvod što u praksi znači oslobađanje znatnog obrtnog kapitala u sektoru i izjednačavanje unosa robe iz EU sa domaćom robom.
-Uspostavljanje obveznog sustava ugovaranja primarne proizvodnje –prerade i trgovačkih kanala ime se osigurava stabilna opskrbu proizvodima na tržištu i siguran plasman proizvedenih proizvoda
-Djelovati na stvaranje uvjeta za fer i korektno određivanje cijene na osnovi tržišnih pokazatelja u RH i okruženju, uspostava proizvođačkih organizacija i sektorskih organizacija
-Razvoj sustava kvalitete i oznaka svinjskoga mesa i njihova marketinške valorizacija
-Zakon o poljoprivrednom zemljištu i njegova provedba treba biti kamen temeljac sektora svinjogojstva. Sadašnje naznake provedbe Zakona idu u smjeru velikih problema zbog čega je potrebna temeljita revizija do sada učinjenoga te hitna izmjena i korekcija Zakona u koristi proizvođača.
U Koprivnici je prekjučer održana završna svečanost projekta “Zlata vrijedan” u sklopu koje su dodijeljene ovogodišnje nagrade zlata vrijednim poljoprivrednicima, manifestacija koja se u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Večernjeg lista i Hrvatske radio televizije održava sedmu godinu za redom.
Prva nagrada otišla je u ruke OPG-a Mario Trbušić iz Krapinsko-zagorske županije, druga nagrada dodijeljena je poljoprivrednom gospodarstvu PA-VITA iz Sesveta, dok je treće mjesto pripalo OPG-u Košić iz Krkanca u Varaždinskoj županiji. Najbolja mlada nada u poljoprivredi ove godine je OPG Damira Orende iz Male Črešnjevice u Virovitičko-podravskoj županiji, a najbolji OPG po izboru čitatelja je OPG Strgar iz Drenovaca kod Županje.
“OPG-a Mario Trbušić posjeduje modernu i tehnološki opremljenu farmu svinja u Krapinsko-zagorskoj županiji. Prije dvadesetak godina kada se počeo baviti svinjogojstvom pa do danas Mario je broj svinja povećao gotovo sto puta. Na farmi, koja je cijela pod video nadzorom, danas ima 200 krmača te godišnje 4000 tovljenika i 4500 prasadi. Za prehranu svinja kompjuterski se miješa osam različitih menija dnevno, a radi prehrane svinja obrađuju i oko 87 hektara zemlje te godišnje proizvedu oko tisuću tona kukuruza. U farmu opremljenu svim mogućim tehnološkim dostignućima do sada su uložili oko 21 milijun kuna, dijelom pomoću Mjera ruralnog razvoja, a nagrada od 30 tisuća kuna za osvojeno prvo mjesto svakako će im dobro doći za daljnja ulaganja, ističu iz Ministarstva poljoprivrede. Drugo mjesto i nagrada od 20 tisuća kuna pripala je poljoprivrednom gospodarstvu PA-VITA, jednom od najuzornijih mljekarskih gospodarstava u Hrvatskoj, čije je mlijeko među najkvalitetnijim u državi. Godišnje proizvedu oko milijun litara mlijeka koje predaju mljekarskoj industriji, a dio prodaju putem mljekomata. Izborom stručnog žirija treće je mjesto pripalo OPG-u Košić iz Krkanca u Varaždinskoj županiji. Ova vrijedna obitelj uzgaja krumpir, mrkvu, peršin, ciklu, zelje, poriluk, tikve, korabe, salatu, papriku, rajčicu i mahune, godišnje u plastenicima i na otvorenom uzgoji oko pola milijuna tona povrća. Pod plastenicima Košićevi imaju 1500 četvornih metara, obrađuju i sedam hektara zemlje, a cijela obitelj je uključena u proizvodnju povrća s ciljem povećanja povrčarske proizvodnje kao prioritetne grane koja ima perspektivu u budućnosti, kao i zbog sve veće potražnje domaćih svježih proizvoda. Najbolja mlada nada u poljoprivredi ove godine je OPG Damira Orende iz Male Črešnjevice u Virovitičko-podravskoj županiji, koji je prije dvije godine preuzeo gospodarstvo od oca i nastavio obiteljsku tradiciju poljoprivredne proizvodnje. Na četiri hektara ima sjemensku proizvodnju paprike i proizvodnju industrijske paprike, češnjaka i krumpira, a u 1500 četvornih metara plastenika uzgaja trešnje.
I čitatelji su odabrali svog favorita, pa je tako najbolji OPG po izboru čitatelja onaj Željke Strgar iz Drenovaca kod Županje, koja sa suprugom i šestero djece na istoku Hrvatske ima plantažu prvoklasnih jabuka. Voćnjak je opremljen protugradnom mrežom, ima sustav za navodnjavanje te pumpa crpi vodu iz bunara. S dvogodišnjim sadnicama uvezenim iz Italije i svom opremom bila je to investicija vrijedna oko tri milijuna kuna, koju su najvećim dijelom financirali iz Programa ruralnog razvoja.
Korona kriza dovela je sektor tovnog govedarstva, koji godišnje proizvodi 120.000 tovne junadi te prihoduje oko 1,3 milijardi kuna prihoda, u velike probleme. Potražnje nema, a prodajne cijene su nikada niže. Rezultat takve situacije su veliki tržni viškovi koji se povećavaju iz dana u dan.
Trenutna brojka govori da proizvođači tovne junadi iz Udruge Baby Beef imaju višak od 30.000 junadi, a da će ta brojka do kraja godine iznositi i do 70.000 junadi. Posljedica je to prekomjernog uvoza junećeg mesa iz zemalja EU koje su subvencionirale svoje proizvođače junadi i na taj način ugrozile naše tržište. Na primjer Slovenija i Francuska su odmah na početku krize podržale svoje proizvođače sa 100 eura po junetu što je utjecalo na dolazak velikih količina slovenskog mesa na tržište RH kao i na preuzimanje kupaca iz Libanona i Italije sa strane francuskih farmera. Tim subvencioniranim cijenama hrvatski farmeri ne mogu konkurirati.
Članovi Udruge Baby Beef našli su se pred zidom. Situacija je neizdrživa, kupaca nema, gubitci su veliki. Mnogi proizvođači najavljuju gašenje proizvodnje.
Iz tog je razloga vodstvo Udruge na čelu s Predsjednikom Udruge Darkom Celovcem zatražilo prošli tjedan hitan sastanak s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković kako bi se što prije pronašlo rješenje za nastalu situaciju, na što se ministrica odmah odazvala. Na sastanku koji se je održao u petak, 11.9.2020. u Križevcima ministrica je istaknula kako je upoznata sa problemima proizvođača junadi, te obećala pomoć u vidu subvencije po uzoru na druge zemlje (primjer Slovenije i Francuske) kako bi zadržala i očuvala proizvodnju tovne junadi.
Prema riječima ministrice i dogovoru sa sastanka, Ministarstvo poljoprivrede će za potporu sektoru osigurati 60 milijuna kuna koje će biti isplaćeno u dva navrata i to, prvi dio do kraja tekuće godine, a drugi dio do kraja mjeseca veljače 2021. Tom potporom pokrio bi se dio gubitaka te bi se riješio problem sadašnjih i budućih tržnih viškova.
„Zahvaljujemo se ministrici Vučković što je prepoznala probleme i važnost našeg sektora, što je pronašla rješenje koje će barem djelomično pokriti naše nastale gubitke, spriječiti nove tržne viškove te dodatno urušavanje sektora.“ istaknuo je Darko Celovec.
O Udruzi Baby Beef:
Udruga Baby beef okuplja 330 tovljača junadi što čini 90 posto sektora tovnog govedarstva u zemlji. Članovi udruge uzgoje oko 120.000 junadi godišnje i ostvare više od milijardu kuna prihoda. Oko 2/3 proizvodnje izvozi se kroz prodaju žive stoke za zemlje Bliskog Istoka i putem prodaje mesa za Italiju, dok se 1/3 prodaje na domaćem tržištu.
Začinsko ili ljekovito bilje uvijek je potreban dodatak svakog vrta. Osim što svojim mirisima i izgledom uljepšava vrt, svake godine vas iznova daruje domaćim začinima i ljekovitim biljem koje možete koristiti svježe, zamrznuto ili osušeno za kasniju upotrebu. Kao takvo, cijenjeno je u kulinarstvu, u ljekovite svrhe ili u izradi kozmetike. Iako neke od začina krase predivni i atraktivni cvjetovi, ne treba zanemariti niti njihov osebujan miris, od limunastog mirisa matičnjaka, aromatičnog komorača ili slatkastog mirisa kamilice koji vraća u djetinjstvo. Iako uzgoj začina spada pod jednostavan uzgoj bilja, potrebno je znati uvjete za rast svakog začina i ljekovitog bilja pojedinačno. No, zahvaljujući detaljnim uputama koje smo pripremili za vas, možete bez puno muke uspješno uzgojiti bilo koju vrstu. Saznajte sve o sadnji, uzgoju i održavanju začinskog bilja. Provjerite najpotpuniji popis začina. Popis začina •Anis •Boražina ili borač •Bosiljak •Cimet •Đumbir •Estragon •Gorušica •Hren •Kadulja •Kim •Komorač •Kopar •Korijander •Kurkuma •Limunska trava •Ljupčac •Lovor •Majčina dušica •Matičnjak •Mažuran •Medvjeđi luk •Metvica ili menta •Origano •Pastrnjak •Ružmarin •Šafran •Timijan •Vanilija •Vlasac Za svaku od ovih vrsta začina možete saznati kada je idealno vrijeme za njihovu sadnju, kako pripremiti tlo, kako i koliko često ih zalijevati i prihranjivati te još puno korisnih savjeta. Sretno vrtlarenje i kuhanje! Začinsko bilje označava svaku vrstu bilja koja se koristi u kulinarstvu ili u ljekovite svrhe, tako da je popis takvog bilja jako dugačak. Uključuje jednogodišnje biljke, zeljaste biljke, grmlje, trajnice i drveće. Začini se uzgajaju i upotrebljavaju od davnina, koriste se za čuvanje hrane i začinjavanje jela te kao dodatak u izradi kozmetičkih proizvoda i lijekova. Iako je širok izbor začina dostupan i u trgovinama, ne postoji ništa ljepše kada se svježi i mirisni mogu ubrati u vlastitom vrtu. U njihovim mirisima možete uživati u vrtu ili kod kuće, a osim za začinjavanje jela i pripremu čajeve, možete ih koristiti za izradu mirisnih potpurija ili punjenje ukrasnih biljnih jastuka. Kao i sve ostale biljke, i začine bi trebalo uzgajati u uvjetima koji su najsličniji onima u njihovom prirodnom staništu. Jedino tako možete biti sigurni da ste uzgojili snažne i zdrave biljke. Većina začina potječe sa sunčanih sredozemnih područja pa im je potrebno osigurati puno sunca i propusno tlo. Neke pak vole djelomičnu sjenu i vlažne predjele. Stoga, kada odlučujete koji začin posaditi u vrtu, birajte onaj kojem ćete omogućiti najbolje uvjete za rast i razvoj. Začinsko bilje možete uzgajati na raznim mjestima. Dovoljan vam je već i mali komad vrta, a možete ga posaditi i u posudama na balkonu. Ono ne zauzima puno prostora, a estetski izgleda privlačno u vrtu ili na balkonu. Sve začine koje namjeravate koristiti u kuhinji ili za pripremu ljekovitih pripravaka, posadite što dalje od onečišćenje, automobila i kućnih ljubimaca. Preporučuje se da one biljke koje često i obilno koristite u kulinarstvu zasadite u gredice kako biste uvijek raspolagali većim količinama. Peršin i kopar najbolje će rasti na gredici jer se konstantno upotrebljava i sije te se ne presađuje uspješno. Većina začina dobro će rasti u posudama, od glinenih pa sve do visećih, a važno je jedino da posuda ima otvore za drenažu i da se prije sadnje na dno položi dobar propusni materijal. Osmislite svoj mali začinski vrt na balkonu ili uz samu kuću, birajući mjesta popust stepenica, prozorskih daska ili polica. Najbolje biljke za rast u posudama su: majčina dušica, peršin, vlasac, lovor i ružmarin. U nekim slučajevima cvjetovi začina se mogu upotrijebiti u svrhu jestive dekoracije, a to su: bazga, borač, vlasac ili neven. Svima je zajedničko da su jednostavne za uzgoj, a privlačnog su izgleda. Mnoge aromatične biljke, poput kamilice, matičnjaka, mente, možete jednostavno ubrati u vrtu, preliti kipućom vodom i uživati u zdravom čaju. U gotovo svim dijelovima svijeta, začinsko bilje se koristi i u svrhu liječenja. Ljekoviti vrh idealan je za prirodno liječenje brojnih tegoba. Naglasit ćemo metvicu, koja se lako uzgaja, a njezino ljekovito djelovanje je višestruko. Snažan je antiseptik, blagi anestetik te je idealna za liječenje bolova u trbuhu i svih ostalih probavnih tegoba. Pripremite esencijalna ulja koja će vam koristiti za bolna leđa i za ugodne masaže. Mnoge biljke blagotvorno djeluju i na ljepotu i zdravlje kože, a u kozmetičke svrhe najčešće se koriste kamilica, limunska trava, lavanda, ružmarin i druge. Od njih se izrađuju kreme, hidrolati, tonici, šamponi i ostali kozmetički proizvodi.
Meggle će sukladno odluci o gašenju proizvodnje raskinuti suradnje sa svojim kooperantima i dobavljačima sirovina
Najnoviji podaci o kretanju u dvije proizvodnje – proizvodnji mlijeka i mesa u 2019. godini, govore da do promjene negativnog trenda nije došlo. Otkup svježeg sirovog mlijeka u 2019. godini pao je za 7 posto u odnosu na 2018., te iznosio svega 380.014 tona, a istovremeno je Hrvatska potrošila mliječnih proizvoda u ukupnom ekvivalentu od 590.000 tona mlijeka. Uvoz svih grupa mliječnih proizvoda bio je veći za 5 posto u 2019., u odnosu na 2018. godinu, dok je istovremeno došlo do pada izvoza svih grupa mliječnih proizvoda za ukupno 4 posto. Po prvi puta pao je izvoz svih fermenata od čak 12 posto te svih vrsta sireva za 13 posto.
Rezultat ovih kretanja pad je samodostatnosti u sektoru mlijeka na samo 48 posto potreba, pokazala je najnovija analiza konzultantske tvrtke SMARTER.
I u tovnom govedarstvu, odnosno sektoru proizvodnje mesa, trendovi su slični. U Hrvatskoj je došlo do povećanja proizvodnje utovljenih goveda, no nažalost, na osnovi povećanja uvoza teladi, odnosno junadi, težine veće od 300 kg, namijenjene tovu. Tako je uvoz teladi rastao po stopi od 9 posto i dostigao brojku od 132.000 komada, a uvoz junadi za tov narastao je na 13.000 komada, što je povećanje od čak 36 posto, u odnosu na 2018. godinu.
Ukupan uvoz goveđeg i telećeg mesa u istom je razdoblju povećan za 10 posto. Sve ove brojke imale su kao rezultat pad ukupne pokrivenosti uvoza izvozom na razinu od 42 posto. Problem je još izraženiji ako se promatra vremenski niz od 2012. godine na ovamo, gdje je vidljivo da uvoz raste daleko brže od izvoza, te tako do pozitivne promjene u njihovom odnosu ne dolazi. Naprotiv, sve je veća ovisnost Hrvatske o uvozu telećeg i goveđeg mesa, te mlijeka, zaključak je stručnjaka SMARTERA.
Situacija u proizvodnji mesa i mlijeka, dvije grane poljoprivrede koje su već dugo vremena u dubokoj krizi, pokazuje kontinuirani pad proizvodnje, te trajni, masovni izlazak iz proizvodnje velikog dijela poljoprivrednih proizvođača. Najteža posljedica ovoga trenda je činjenica da zbog velikog multiplikacijskog efekta koji stočarska proizvodnja ima na ukupno gospodarsko stanje u ruralnim prostorima, dolazi do pražnjenja ruralnih krajeva i njihove trajne devastacije, što za posljedicu ima demografsku katastrofu.
„Postojeća zdravstvena kriza, koja se već prelijeva u ekonomsku krizu, pokazala je da prevelika ovisnost o uvozu hrane, u okolnostima krize, može dovesti do destabilizacije snabdijevanja stanovništva, odnosno do krajnje sigurnosne ugroze, što je paradoksalno za zemlju kao što je Hrvatska, koja ima sve prirodne potencijale za proizvodnju, kako mesa, tako i mlijeka. Danas smo svjedoci da se na dnevnoj razini raspravlja i objavljuju zahtjevi za povećanjem domaće poljoprivredne proizvodnje, jer je, izgleda, hrvatskoj javnosti, kako općoj, tako i političkoj, trebala korona-kriza kako bi osvijestili činjenicu da je Hrvatska u podmirenju potreba vlastitog stanovništva za hranom, u velikoj mjeri ovisna o uvozu, jer je njena proizvodnja hrane nedostatna. To je ujedno i glavni naglasak iz analize ova dva sektora.“
SMARTER je već u nekoliko navrata javno predlagao da Ministarstvo poljoprivrede izradi novu Strategiju poljoprivrede, koja će biti strategija zaokreta u poljoprivrednoj proizvodnji i čiji će ciljevi biti vezani prvenstveno uz podizanje samodostatnosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje. Ovo je poglavito važno za Sektore proizvodnje mesa i mlijeka, budući da se radi o sektorima s najvećom dodanom vrijednosti u poljoprivredi.
Ministarstvo poljoprivrede u više je navrata javno iskazivalo da je cilj podizanje dodane vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji, što je sukladno cilju koji u poljoprivrednoj politici ističe i EU. Prema mišljenju stručnjaka SMARTERA, za ostvarenje toga cilja, nema boljeg načina od unapređenja stočarske proizvodnje. A da bi se on ostvario, potrebno ga je prethodno kvalitativno i kvantitativno definirati, te oko toga postići opći društveni konsenzus.
U Strategiji koju su izradili stručnjaci SMARTERA, predlaže se da se kao cilj u proizvodnji mlijeka postavi samodostatnost od 80 posto. Iz ovog ambicioznog cilja, proizašla je i prva dugoročna mjera, a koja zahtijeva povećanje broja krava, ali i podizanje proizvodnosti u proizvodnji mlijeka, po kravi.
U tovnom govedarstvu, kao potencijalno jednom od najjačih izvoznih proizvoda hrvatske poljoprivrede, potrebno je odgovarajućim mjerama proizvođače usmjeriti prema tovu domaće teladi i junadi, jer tov junadi, koji se bazira isključivo na uvozu junadi, cijeli sektor čini volatilnim, cjenovno osjetljivim, a samim time i ukupnu proizvodnju nestabilnom. S druge strane, u cijelom lancu vrijednosti ne ostvaruje se maksimalno moguća dodana vrijednost, već se dio nje gubi uvozom sirovine.
Stručnjaci SMARTERA smatraju kako je za ostvarenje ciljeva u govedarstvu, potrebno podići broj krava, kako u mliječnom, tako i u sustavu krava rodilja/dojilja, što znači da odgovarajućim mjerama treba stimulirati odgoj vlastitog podmlatka, kao i ostanak junadi u proizvodnji, bilo za tov, bilo za rasplodne junice za proizvodnju mlijeka. Predlažemo i unapređenje genetike domaćeg simentalca, jer je on pokazao najbolje odlike u našem podneblju, i našoj tradiciji proizvodnje mliječnih goveda.
S druge strane, međusobnim križanjem simentalca s određenim mesnim pasminama, moguće je kontinuirano poboljšavati njegove mesne odlike, što bi stimuliralo farmere da muški pomladak ostavljaju u tovu, a ženski pomladak bi bio temelj za rasplod. Ovo je moguće realizirati tako da se proizvodno-vezane potpore usmjere na proizvodnju steonih junica, odgovarajuće pasmine, odnosno odgoj krava rodilja odgovarajuće pasmine.
Posebno naglašavaju da je u sektoru govedarstva potrebno izraditi novi izračun cijene koštanja za svaki segment u lancu govedarske proizvodnje; od stočne hrane, preko uzgoja teladi, proizvodnje i tova junadi, odnosno steonih junica; zatim u odnosu na realne tržišne odnose, vidjeti u kojem dijelu lanca su glavni problemi u konkurentnosti, a onda proizvodne potpore usmjeriti upravo u taj segment. Taj izračun bio bi temelj za određivanje visine potpore u svakom dijelu lanca, a time bi ona postigla svoju svrhu, te ne bi predstavljala bacanje novca bez efekta.
Nadalje, potrebno je povećati proizvodno-vezane potpore za proizvedeno tele, do 2. mjeseca starosti, koju treba vezati samo na onaj broj krava koji je u prethodnoj godini otelio pomladak. Potpora za odgoj teleta do jedne godine starosti, mora minimalno ostati na razini od 3.500 kuna.
SMARTEROVI stručnjaci predlažu također da se istom visinom potpore podupire i uzgoj teleta kod mliječnih krava, jer bi to bio način da se farmere – mljekare stimulira da sami odgajaju i proizvode vlastite rasplodne junice. Ova mjera dala bi mogućnost da se bolje utječe na genetiku stada, a kroz proizvodnju teladi, pomogla bi proizvođačima mlijeka da nadoknade stalnu razliku između cijene koštanja litre mlijeka i otkupne cijene, a što se navodi kao glavni razlog izlaska mljekara iz proizvodnje.
Kako bi se smanjilo klanje teladi za meso, smatraju da je potrebno razmisliti o uvođenju trošarine na potrošnju telećeg mesa, odnosno, stimulirati proizvodnju teletine kvalitete i vrste koju uvozimo kao teleće meso (križanac Holsteina i mesnih pasmina). S obzirom na to da u istočnom dijelu Hrvatske velike mliječne farme uglavnom imaju Holstein goveda, određenim stimulativnim mjerama mogla bi se organizirati proizvodnja teletine po istom modelu kao što to trenutno radi Nizozemska, iz koje najviše uvozimo teleće meso. SMARTER predlaže da se i isplata izravne potpore za uzgoj krmnog bilja veže uz odgovarajući broj uvjetnih grla na farmi. Također, predlažemo da se potpore za košnju livada vežu uz stočarsku proizvodnju.
Smatramo kako je potrebno predvidjeti da svaki farmer koji aplicira za potpore za proizvodnju krmnog bilja, mora predočiti dokaze da je proizvedenu stočnu hranu prodao uzgajivačima stoke, ili da ju je koristio za vlastite potrebe. Na taj način stimulirao bi se rast stočarske proizvodnje, a kroz to dodane vrijednosti u vertikalnom lancu govedarstva, jer bi stočna hrana završavala u ishrani stoke.
U ovoj krizi, pokrenute su i ideje o mjerama korištenja robnih rezervi u rješavanju izazova u poljoprivredi, kao i mogućnost intervencija države u slučaju većih poremećaja na tržištu. Stoga predlažu da država, kroz financiranje robnih rezervi, stimulira ulazak farmera u stočarsku proizvodnju. Ova mjera je potrebna zbog izrazito dugog ciklusa proizvodnje u stočarstvu, kao i zbog loših iskustava farmera u prošlosti, s izrazito nepovoljnim kreditima, zbog čega se jedan dio njih teško odlučuje za povratak u govedarstvo, upravo zbog mogućeg financijskog rizika i nedostatka kapitala, procjena je stručnjaka SMARTERA.
Predlažu i da se kod naznake bilo kakvih poremećaja na tržištu, ili potreba za promjenama, u većoj mjeri koristi iskustvo i mišljenje različitih udruga proizvođača, kako bi se što bolje artikulirali njihovi stvarni problemi i predložila rješenja koja su moguća i optimalna.
Kroz ove naglaske iz SMARTEROVE „STRATEGIJE RAZVOJA POLJOPRIVREDE HRVATSKE“ za sljedeće desetljeće stručnjaci SMARTERA su pokušali pokazati dionicima politike da je situacija u hrvatskoj poljoprivredi toliko teška i kompleksna, da samo konsenzusom svih dionika, te ZAOKRETOM u dugoročnoj Strategiji razvoja poljoprivrede, koji će pratiti zaokružen i cjelovit sustav mjera za ostvarenje strateških ciljeva, možemo podići hrvatsku proizvodnju hrane na onu razinu koju to domaći potencijali proizvodnje, ali i hrvatski građani zaslužuju, zaključak je analize sektora proizvodnje mlijeka i mesa.
Na većini lokaliteta diljem Republike Hrvatske krajem mjeseca ožujka i početkom travnja 2020. godine (u dane: 2., 7., 8. i 9. travnja pa ponovno 15. i 16. travnja) bilježimo niske jutarnje temperature. Najniže jutarnje temperature zabilježene su 2. travnja ovisno o položaju proizvodne parcele od -6 do -9°C. Pošto se u vrijeme najniže zabilježenih temperatura razvijeni klasić kod ozime pšenice nalazio neposredno iznad prvog koljenca bio je dobro zaštićen listovima. Slična situacija je također kod ostalih žitarica. Veće štete nastupile su u godinama kada su zabilježeni kasniji mrazevi (2016. i 2017. godine) u kojima je klas ječma bio obavijen samo listom zastavičarem te je utjecaj niskih temperatura na klas bio veći.
No, većinu poljoprivrednih proizvođača i stručnjaka više zabrinjava utjecaj smanjene količine oborina na ozime ratarske usjeve. Prolaskom kroz polja uljane repice i ozimih žitarica može se primijetiti da su usjevi nižeg habitusa od uobičajenih godina. Poglavito se to može vidjeti na usjevima posijanim izvan optimalnih rokova sjetve, parcelama na kojima je manja opskrbljenost najvažnijim hranivima ili onih koje imaju manji sadržaj organske tvari u tlu. Usjevi ozimih žitarica posijani izvan optimalnih rokova sjetve zbog povišenih temperatura tijekom mjeseca veljače 2020. godine (u usporedbi s višegodišnjim prosjekom mjesec veljača bio je topliji za preko 5°C od višegodišnjeg prosjeka) i pomanjkanja oborina nisu dobro izbusali te nemaju potreban sklop biljaka po m². Na takvim usjevima zasigurno se neće ostvariti visoki prinosi. Tijekom prva četiri mjeseca 2020. godine u usporedbi s višegodišnjim prosjekom bilježimo manjak oborina ovisno o lokalitetu okvirno od 70 mm oborina/m². Svakako valja napomenuti da je tijekom posljednjih petnaestak godina već zabilježeno manje oborina npr. 2007. godine u mjesecu travnju na području Međimurja palo je samo 2 mm oborina/m², dok 2008. godine 24 mm/m² (višegodišnji prosjek oborina za mjesec travanj na području Međimurja iznosi 56,5 mm/m²). Sušne 2008. godine ostvaren je prosjek prinosa proizvodnog pokusa pšenice od 6.500 kg/ha. Visina ostvarenog prinosa žitarica ovisiti će o količinama i rasporedu oborina u narednom periodu.
Pošto se ozimi ječam nalazi u fazi pred klasanje, dok se klasanje ozime pšenice može očekivati u prvoj dekadi mjeseca svibnja, za ublažavanje posljedica suše i izgradnje zrna žitarica preporuka je korištenje folijarnih pripravaka na bazi aminokiselina i onih koji sadrže kalij jer ovaj element utječe na vodni režim biljaka.
Europska komisija danas je uvela mogućnost isplate predujmova korisnicima u visini do 70% za izravna plaćanja te do 85% za potporu u okviru ruralnog razvoja, kako bi se pomoglo poljoprivrednicima prevladati poteškoće izazvane mjerama uvedenima s ciljem suzbijanja širenja pandemije COVID-19. Predujmovi će se moći isplaćivati nakon provedenih administrativnih kontrola te prije obavljenih kontrola na terenu, a koje su ovim uredbama dodatno ublažene uslijed otežane provedbe zbog uvedenih ograničenja u kretanju.
Opisane izmjene u skladu su s prijedlozima Ministarstva poljoprivrede dostavljenima Europskoj komisiji 16. ožujka, kao i zajedničkim prijedlogom država članica koje je Hrvatska kao predsjedavajuća Vijećem Europske unije pripremila za Europsku komisiju nakon videokonferencije ministara poljoprivrede održane 25. ožujka.
Podsjećamo da je Europska komisija već ranije usvojila paket mjera za pomoć ribarstvu i akvakulturi, koji uključuje potporu za privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti te kompenzaciju uzgajivačima slatkovodne i morske ribe te školjaka za privremenu suspenziju ili smanjenje proizvodnje. Očekujemo da će u narednom razdoblju Europska komisija poduzeti i dodatne korake s ciljem pomoći proizvođačima sukladno zahtjevima Hrvatske i drugih država članica Europske unije, kako bi se zadržala i potaknula poljoprivredna proizvodnja i spriječili poremećaji u opskrbi hrane.
ANALIZA – Hrvatski poljoprivrednici upozoravaju da je nedostatak radne snage sada ključni problem u poljoprivredi jer su se do sada drugim mjerama Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede riješila značajna pitanja kao što je osiguranje sredstava za sjetvu, isplata poticaja, osigurane su propusnice za poljoprivrednike, dozvoljen rad neophodnih usluga i dr.
Uz to, svi sudionici u lancu opskrbe hranom okreću se prema poljoprivrednim proizvođačima i osiguravaju otkup poljoprivrednih proizvoda.
Stručnjaci Smartera napravili su analizu i prema dostupnim informacijama došli do podatka da je preko vaučera (Ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi) u 2019. godini radilo 14.190 sezonaca u poljoprivredi, za 1.530 poslodavca.
„S obzirom na to da se poljoprivredne površine u Hrvatskoj ne povećavaju niti se bitno mijenja struktura poljoprivredne proizvodnje, možemo zaključiti da će potrebe za sezonskom radnom snagom biti kao i prošle godine. Jedino možemo očekivati povećanje sadnje povrća, uglavnom zbog vlastitih potreba u domaćinstvima. Ponegdje će na otvorenom doći do zamjene nekih ratarskih kultura povrtnim, ali nikako se ne može govoriti o značajnim promjenama“, zaključak je naše analize.
Prema raspoloživim podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, tijekom 2019. iskorišteno je ukupno 306.625 vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi (vrijednosni kupon vrijedi za svaki dan rada sezonskog radnika). Vrijednosne kupone koristilo je 1.530 poslodavaca.
Ukupno je 14.190 radnika sklopilo ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi, što znači da je prosječno sezonski radnik radio 21,6 dana na povremenim poslovima u poljoprivredi. Tijekom prva tri mjeseca ove godine, iskorišteno je 74.386 vrijednosnih kupona, a koristilo ih je mjesečno prosječno 205 poslodavaca. U istom razdoblju ukupno je 4.015 radnika sklopilo ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi.
Početkom godine donijeta je Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2020. kojom je propisan najniži dnevni iznos neto plaće. Za 2020., nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, ona iznosi 93,25 kuna. No, poslodavci isplaćuju sezonskim radnicima više iznose jer za navedeni „nitko neće raditi“.
Svakako moramo imati na umu da osim spomenutih sezonaca koji rade preko vaučera u RH imamo i dosta sezonaca koji su prijavljeni, ali i sezonce koji rade na crno, pa je broj sezonskih radnika i četiri do pet puta veći. Kada se uzmu u obzir sve spomenute kategorije sezonaca u poljoprivredi – od radnika koji rad s vaučerima, preko sezonaca na određeno i onih koji rade na crno (jer ne žele izgubiti prava), prema našoj procjeni u Hrvatskoj je sigurno preko 50.000 sezonskih radnika.
Stanje tržišta rada i bazena potencijalnih poljoprivrednih sezonaca
U Hrvatskoj je 153.839 nezaposlenih, uz 20.409 novo prijavljenih u ožujku. To znači da je broj nezaposlenih već narastao, samo u ožujku i polovici travnja, za 30.000 osoba. U obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od tri godine i školom za KV i VKV radnike (44.966 ili 31,3 %). U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prijavljeno je 4.528 nezaposlenih osoba poljoprivredne struke (različitih zanimanja).
Svi navedeni pokazatelji upućuju na to da na Zavodu za zapošljavanje imamo sasvim dovoljan bazen nezaposlenih osoba koje mogu obavljati poslove u poljoprivredi.
Potražnja za zapošljavanjem radnika iz inozemstva u poljoprivredi iskazana je za kvotu od 2150 radnika, ali prošle godine iskorištena je kvota za samo 109 radnika u poljoprivredi.
Kako će povrće i voće te ratarske kulture svakim danom dolaziti u rod, potreba za radnicima bit će sve veća. Za sada se ne javlja još prevelika potreba za sezonskom radnom snagom. Kako se radnici koji su nezaposleni vrlo teško odlučuju za rad u poljoprivredi, morat će se pronaći način da ih se motivira da se odluče za rad u poljoprivredi.
„HZZ bi mogao pokrenuti platformu ponude i potražnje za radnom snagom u poljoprivredi preko koje bi se svi oni koji mogu i žele, mogli prijaviti i raditi u sezoni koja dolazi. Slično kako je to nedavno napravila Francuska. Takav rad ne bi smio utjecati na njihova ostala prava koja ostvaruju kroz razne vidove socijalne pomoći jer se nezaposlene osobe često ne žele uključiti u sezonski rad u poljoprivredi zbog straha da će izgubiti neka od svojih prava“, smatramo u SMARTER-u.
Naša analiza je pokazala kako zbog sadašnje situacije s ograničenim kretanjem na tržištu ima dosta onih koji već dugi niz godina idu na sezonski rad u poljoprivredu Njemačke, Austrije, Italije i drugih EU zemalja, koje daju bolju dnevnicu nego što to mogu ponuditi domaći OPG-ovi i poljoprivredne tvrtke.
Upravo bi iz tog razloga država mogla kao mjeru zadržati pravo naknade s burze (da se ona ne izgubi ako se radi u poljoprivredi), uz mogućnost da nezaposleni u sezoni rada u poljoprivredi dobiju pravednu zaradu.
Posljednjih godina procvjetali su i poslovi takozvanih javnih radova, gdje su nezaposlene angažirale JLS za rad u općinama i gradovima (čišćenje parkova, groblja i slično). Budući da će i proračuni općina i gradova sada biti drastično srezani, ostaje na raspolaganju i ova radna snaga.
Smatramo kako bi mudar potez države bio i angažiranje nezaposlenih poljoprivrednih stručnjaka s visokom i višom stručnom spremom da rade na poticanju i savjetovanju oko pokretanja ekstenzivne proizvodnje – kako bi svatko tko ima neku zemlju istu stavio u funkciju poljoprivredne proizvodnje, uz organizaciju otkupa (otkupni centri).
Rad u poljoprivredi je vrijedan – poslodavci trebaju cijeniti sezonce
Veliku odgovornost u privlačenju radnika za rad u poljoprivredi imaju i poslodavci koji radnicima moraju zajamčiti rad na temelju ugovora i poštivanje svih ugovorenih uvjeta. Osigurati im potrebnu zaštitnu opremu kao i za sve druge radnike koji rade u industriji ili u trgovini.
„Rad u poljoprivredi je vrijedan i koristan iako nije lak jer zahtijeva naporan angažman. Zato bi trebali bi izuzetno cijeniti svaki rad koji nam omogućuje kvalitetnu i svježu hranu na našim stolovima. Ova kriza prilika je za zaokret u poljoprivredi i promjenu poslovnog modela koji trebamo znati iskoristiti“, zaključak je stručnjaka SMARTER-a.
Dakako, prvo se nameće pitanje zbog čega nastaju proljevi u teladi? Nemaju samo jednog uzročnika već više njih, a dijele se u dvije skupine.
Prvu skupinu čine
ne infektivni uzročnici u koje se ubrajaju tegobe s otpornošću organizma teleta, greške u hranidbi i greške u držanju.
Drugu skupinu čine infektivni uzročnici u koje se ubrajaju neke bakterije, virusi i praživotinje. Valja imati na umu da proljev teladi nikada ne uzrokuje samo jedan uzročnik već obično više njih. Primjerice, tele koje nije pravilno hranjeno dobit će proljev zbog nepravilne hranidbe, a na takav proljev onda se nadoveže infekcija nekim virusom ili bakterijom pa znakovi bolesti postanu puno teži. Proljev može biti izazvan i dvama infektivnim uzročnicima, bilo da se jedan nadoveže na drugog ili proljev uzrokuju istodobno kao miješana infekcija.
Prvo ćemo opisati ne infektivne uzročnike, koji su vrlo značajni jer telad čine prijemčivom prema mnogim uzročnicima ne samo proljeva već i drugih bolesti.
NE INFEKTIVNI UZROČNICI
Tegobe s otpornošću (imunošću) teladi
Nakon poroda tele je bez ikakva imuniteta (otpornosti), podložno infekcijama zbog toga što se tvari odgovorne za imunitet (protu tijela) iz krave ne mogu prenijeti u tele kroz posteljicu tijekom bređosti, jer je posteljica krava tako građena da ne dopušta prolaz protu tijela do ploda.
Prvo mlijeko krave nakon teljenja (mljezivo, kolostrum, gruševina) sadržava tvari potrebne za otpornost teleta (protu tijela). Zbog toga je iznimno značajno da tele popije mljezivo unutar 3 do 4 sata nakon teljenja u količini od barem dvije litre. Krajnji rok za pijenje mljeziva je od 6 do 8 sati nakon teljenja. Poslije toga mijenja se sluznica crijeva teleta i ono iz popijenog kolostruma više ne može iskoristiti protu tijela pa ostaje neotporno prema infekcijama različitim bakterijama, virusima i praživotinjama. Ovakvo tele podložno je proljevima koje na ovakvo neotpornoj jedinki može uzrokovati bilo koji virus ili bakterija u okolišu. Neotporno tele gotovo će sigurno uginuti od proljeva jer nema nikakvih obrambenih mehanizama koji bi mu pomogli u borbi s infekcijom.
Greške u hranidbi
Hranidba mlijekom traje obično između 50 i 60 dana, a vrijeme prijelaza na mliječne zamjenice prvenstveno ovisi o cijeni mlijeka. Vlasnici prije prelaze na zamjenice ako je cijena mlijeka na tržištu povoljna. Napajanje s premalo ili previše mlijeka, iz prljavih posuda, napajanje suviše hladnim ili suviše toplim mlijekom uzrokuju proljev. Također, i mliječne zamjenice loše kakvoće s denaturiranim bjelančevinama, velike količine soje i nemliječnih ugljikohidrata u zamjenicama mogu uzrokovati proljev.
Greške u držanju
Pod greškama u držanju podrazumijevamo držanje teladi u objektima gdje je loša higijena, pr. vlažni podovi puni izmeta, potom objekti s propuhom, prenatrpani objekti i drugi čimbenici koji uzrokuju da je tele mokro, pothlađeno, izloženo stresu što sve zajedno dovodi do smanjenja otpornosti organizma teleta i izbijanja proljeva.
Dakle, neinfektivni uzročnici smanjuju otpornost teleta i uzrokuju pojavu proljeva, a na taj se neinfektivan proljev obično nadoveže jedan ili više infektivnih uzročnika te proljev učine vrlo teškim i teško izlječivim. Zbog toga je iznimno značajno paziti da tele pravodobno popije mljezivo, da je primjereno hranjeno i držano, jer ćemo time spriječiti izbijanje proljeva uzrokovanih neinfektivnim uzročnicima. Također, otporno i pravilno držano tele puno će rjeđe oboljeti od proljeva uzrokovanih infektivnim uzročnicima.
Gospodarski-list
Živimo u turbulentnom vremenu velikih promjena, svijet se ubrzano mijenja, a tako i problemi s kojima se suočavaju poljoprivrednici i društvo u cjelini. U vrijeme kad je cijeli svijet u strahu od koronavirusa, ranjivo hrvatsko gospodarstvo suočeno je s još jednim izazovom koji je već uzdrmao svjetske burze. U ovakvim delikatnim situacijama pitanje samodostatnosti i sve veće ovisnosti domaće potrošnje hrane o uvozu dolazi do izražaja.
Poljoprivreda predstavlja jednu od temeljnih grana gospodarstva neke zemlje. U idealnim uvjetima poljoprivredna proizvodnja trebala bi biti dostatna da zadovolji domaću potrošnju, turističku potrošnju i izvoz. Dok, u nekim izvanrednim uvjetima, razina domaće proizvodnje trebala bi biti dostatna da podmiri potrebe stanovništva za strateškim proizvodima (brašno, ulje, šećer, mlijeko u prahu itd).
Upravo je stupanj samodostatnosti jedan od važnijih pokazatelja stabilnosti i razvijenosti poljoprivrednog tržišta neke zemlje. On pokazuje u kojoj mjeri domaća proizvodnja pokriva sve potrebe odnosno domaću potrošnju (ukupnu potrošnju za ljude, životinje i industriju). Ako je iznos ispod 100, to znači da proizvodnja ne pokriva domaću potrošnju. Ako je vrijednost iznad 100, to označava količine koje prelaze domaće zahtjeve i koji se pohranjuju ili izvoze.
Pa kakvo je onda stanje u hrvatskoj poljoprivredi pitaju se mnogi ? S kojim smo to proizvodima samodostatni, a s kojima nismo? Hrvatska ne proizvodi dovoljno većinu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ni za potrebe vlastitog stanovništva. Nedostatna nam je proizvodnja kod svih kategorija mesa, mliječnih proizvoda, voća, povrća, biljnih ulja, jaja, meda, vina. U promatranom razdoblju smanjena je samodostatnost gotovo u svim kategorijama proizvoda, pa tako i kod vina (84%), jaja (89%) i peradskog mesa (88%), gdje smo u prijašnjim razdobljima bilježili višak proizvodnje u odnosu na domaću potrošnju.
Najmanju pokrivenost potrošnje domaćom proizvodnjom bilježimo kod povrća (63%) i voća (59%).
U promatranom razdoblju samodostatni smo s pšenicom, ječmom, kukuruzom, zrnom uljane repice, suncokreta i soje, šećerom, mandarinama.
Samodostatnost hrvatske poljoprivredne proizvodnje 2010. – 2018.
Žitarice imaju vrlo važnu ulogu u prehrani stanovnika, ali i u hranidbi stoke. Sigurnost u proizvodnji žitarica ne utječe samo na nacionalnu i političku, nego i na ekonomsku sigurnost i socijalnu stabilnost. Hrvatska je samodostatna žitom, pri tome najveću samodostatnost bilježimo kod obične pšenice (130%), kukuruza (104%) i ječma (113%). Prosječna samodostatnost žita u analiziranom razdoblju iznosi 120%.
Domaće tržište voća i povrća obilježava negativna vanjsko-trgovinska bilanca i ovisnost o uvozu. Hrvatska je manjkava u svim voćnim vrstama, osim u proizvodnji trešnji, višnji i mandarina. Najmanja samodostatnost bilježi se kod agruma (limuna i naranče) i orašastog voća čije potrebe podmirujemo iz uvoza.
Prosječna samodostatnost povrća u analiziranom razdoblju iznosi 63%. Prema strukturi ukupne proizvodnje naše najznačajnije povrtne kulture su krumpir, rajčica, mrkva, luk i češnjak koje čine 66% ukupne domaće proizvodnje povrća.
U mljekarskom sektoru situacija je izrazito zabrinjavajuća. Sektor koji je od vitalnog značaja za hrvatsko gospodarstvo bilježi kontinuirani pad samodostatnosti u zadnjih 20 godina, te u 2018. godini iznosi svega 62%. Ovaj opadajući trend je posljedica smanjenja broja proizvođača mlijeka, pada proizvodnje mlijeka, niske proizvodnosti, te istovremenog rasta uvoza mlijeka i mliječnih prerađevina. U kategoriji mliječnih prerađevina najveća samodostatnost se ostvaruje u proizvodnji maslaca i mliječnih namaza (92%), vrhnja (96%), svježih mliječnih proizvoda (85%) i sira (73%), a najmanja je kod proizvodnje koncentriranog mlijeka i mlijeka u prahu.
U proizvodnji mesa Republika Hrvatska nije samodostatna od 2006. godine. Unazad nekoliko godina mnogo se govori o prevelikom uvozu, te o uvozu mesa upitne kvalitete i starosti. U promatranom razdoblju domaća proizvodnja podmiruje 71% domaće potrošnje mesa. Najvišu samodostatnost bilježimo kod mesa peradi (80%), a najmanju kod svinjskog mesa (64%).
doc. dr. sc. Željka Mesić, Gospodarski list
PRIVREMENI podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je u 2019. u odnosu na godinu ranije pala proizvodnja jabuka, šljiva, krušaka, trešanja, dok je istodobno porasla proizvodnja mandarina, marelica, jagoda, bresaka i nektarina. Proizvodnja jabuka prošle je godine smanjena u odnosu na godinu ranije za 31,5 posto, na 64.002 tone, pokazuju privremeni podaci DZS-a. Smanjena je i proizvodnja šljiva, za 35,1 posto, na 9403 tone, višanja i trešanja za 26,6 posto, na 7091 tonu, krušaka za 29,7 posto, na 2580 tona te oraha za 57,2 posto, na 266 tona. Rast proizvodnje je zabilježen kod mandarina, za 9,3 posto, na 52.106 tona, bresaka i nektarina, za 22,5 posto, na 4343 tone, marelica, za 465 posto, na 746 tona, jagoda, za 13,1 posto, na 3023 tone, lješnjaka, za 12,1 posto, na 1965 tona, smokava, za 3,7 posto, na 1264 tone. Ukupna proizvodnja grožđa u prošloj je godini iznosila 108.691 tonu, što je pad od 25,7 posto prema godini ranije. Prirod po trsu iznosio je 1,4 kilograma. Među povrćem pad proizvodnje je zabilježen kod lubenica, za 26,4 posto, na 20.619 tona, kupusa, bijeloga i crvenoga, za 14 posto, na 34.035 tona, paprike, za 27 posto, na 13.215 tona, krastavca i kornišona, za 23,4 posto, na 4936 tona, luka i češnjaka, za 4,4 posto, na 25.907 tona, rajčice, za 2,1 posto, na 30.289 tona, salate, za 3,9 posto, na 6632 tone itd. Istodobno je povećana proizvodnja mrkve, za 15,3 posto, na 13.363 tone, cikle, za 34,2 posto, na 4.522 tone, dinje za 11 posto itd. Masline su u 2019., u usporedbi s 2018., ostvarile povećanu proizvodnju, i to za 15,8 posto, na 32.909 tona.
Dragutin Hanžek iz Grede nedaleko Varaždina, kažnjen s 8000 kuna, jer se nije pridržavao određene mu mjere samoizolacije. Sve to je sam podijelio na svojem javnom Facebook profilu, prenosi Podravski list .
Pazite se ljudi…ja dobil čestitku od 8 000 kn…jučer sam odpelal gnoj v polje sam samcat v kabini traktora..vele da je neko dojavio…nemojte vjerovat…u mojoj okolini niko ne zna da ja imam rješenje o samoizolaciji…sljede vam signal od mobitela…UDBA.. je na djelu…ako idete nekud od doma..telefon ostavite doma- objavio je na svojem profilu Dragutin Hanžek, prenosi Podravski list.
Upisnik poljoprivrednika i Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodartava kontinuirano se
ažuriraju na temelju zahtjeva korisnika za upisom, ispisom odnosno promjenama, a u 2024. godini APPRRR je nastavio i s postupkom usklađivanja uvjeta poslovanja svih prethodno upisanih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) na temelju ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva. Nadalje, APPRRR redovno provodi kontrole točnosti unesenih podataka u upisnike, kao i kontrolu kvalitete podataka u upisnicima. Na dan 31. prosinca 2024. godine u Upisniku poljoprivrednika evidentirano je ukupno 161.229 poljoprivrednika.
U Upisnik ekoloških subjekata upisano je ukupno 7.586 subjekata koji se bave proizvodnjom, preradom, distribucijom, uvozom i izvozom ekoloških proizvoda. Tijekom 2024. godine u Upisnik ekoloških subjekata upisano je 375 novih subjekata.
Tijekom 2024. godine Agencija za plaćanja je zaprimila 517 zahtjeva za upis u Vinogradarski registar, 771 Izjavu o očekivanoj berbi, 2.435 Izjava o berbi, 3.089 Izjava o proizvodnji, 1.961 Izjava o stanju zaliha vina/mošta u vlasništvu na dan 31. srpnja, 238 prijava krčenja vinograda, 53 prijave novo posađenih vinograda te izdala 5.923 dokumenata koji prate pošiljke grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina (prateći dokumenti)
Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2025. godinu objavljen je u „Narodnim novinama“, broj 31/25 od 24.2.2025. godine, a možete ga pronaći na sljedećoj poveznici.
Jedinstveni zahtjev za potporu za 2025. godinu poljoprivrednici mogu podnijeti u razdoblju od 4. ožujka do 13. lipnja 2025. godine.
S ciljem informiranja poljoprivrednika o novostima vezanim uz intervencije, obveze i podnošenje Jedinstvenog zahtjeva Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva će u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju tijekom razdoblja podnošenja Jedinstvenog zahtjeva održati informativnu kampanju s radionicama. O mjestu i vremenu održavanju radionica pravovremeno ćemo vas informirati na našoj mrežnoj stranici
List B, korak 6 – Poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš
| 31.02. EGP -Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima | 13, 17, 18, 20, 21, 22 |
| 31.04. USG -Uporaba stajskog gnoja | 1, 3, 4, 23 |
| 31.05. MUL -Minimalni udio leguminoza | 5 |
| 31.06. KP -Konzervacijska poljoprivreda | 7, 8, 9, 10, 12 |
| 31.07. TVPV -Očuvanje travnjaka visoke prirodne vrijednosti | 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20 |
| 31.08. PEG -Primjena ekoloških gnojiva u trajnim nasadima | 1, 6, 25, 26, 27 |
Kalkulator je informativnog sadržaja
“Hrana i poljoprivreda ključni su za europske ljude, gospodarstvo i društvo. Potrebno nam je da poljoprivredno-prehrambeni sektor napreduje i da se natječe na poštenom globalnom tržištu, s dovoljno otpora da se nosi s krizama i šokovima,” rekao je Hansen dok je otkrivao plan.
Politico donosi pet glavnih zaključaka iz novog plana EU-a za poljoprivredu:
Europski poljoprivrednici stare. Samo 12 posto ih je mlađe od 40 godina, a mnogi se bore s niskim primanjima, birokracijom i nestabilnim tržištima. Hansenova vizija priznaje da Europa neće imati dovoljno poljoprivrednika do 2040. ako se nešto ne promijeni.
Kakav je plan? Bolje plaće, manje administrativnih opterećenja i novi tokovi prihoda kao što su projekti uzgoja ugljika i bioekonomije za zadržavanje mladih ljudi u poslu. Komisija također ove godine treba izraditi strategiju generacijske obnove, s fokusom na lakši pristup zemljištu i financiranju za mlade poljoprivrednike.
Revizija zajedničke poljoprivredne politike nakon 2027. bit će ključna za ispunjenje ovih obećanja. Ali već se pojavljuje borba oko toga treba li ZPP ostati samostalni fond u proračunu EU-a ili se preklopiti u veću kasu s novcem. Komisija signalizira pomak prema ciljanijoj potpori ZPP-a (Zajednička poljoprivredna politika) dajući prednost aktivnim poljoprivrednicima, mladim sudionicima i onima koji proizvode osnovnu hranu. Također se govori o pojednostavljenju izravnih plaćanja i prilagodbi raspodjele subvencija.
Hansenova vizija cilja na neravnoteže moći u lancu opskrbe hranom, signalizirajući da Komisija nije završila s razbijanjem nepoštenih trgovačkih praksi. Poljoprivrednici su dugo tvrdili da im trgovci na malo i proizvođači hrane pritišću cijene, prisiljavajući ih da prodaju ispod troškova proizvodnje – praksa koju Komisija želi dodatno obuzdati revizijom UTP direktive.
Međutim, dok skupine poljoprivrednika to smatraju bitnim, iz Komisije za slobodno tržište i dalje su zabrinuti zbog izravne zabrane prodaje ispod cijene koja bi mogla narušiti tržišno natjecanje. Dakle, vizija naglašava pravila protiv “sustavno” uvjerljive prodaje ispod cijene.
Plan također uključuje veću ulogu novog Opservatorija za poljoprivredno-prehrambeni lanac u praćenju tko čini kakvu maržu u lancu opskrbe hranom — potez koji bi mogao povećati transparentnost, ali i više napetosti između farmera i većih aktera.
I ne osjećaju se samo farmeri stisnutima. Komisija također naglašava brigu oko radnika u poljoprivredi, žena u poljoprivredi i stranih radnika. Smatra da industrija mora biti privlačnija i pravednija. Pokrenut će se platforma Žene u poljoprivredi. Također postoji poziv da se poboljšaju uvjeti za radnike s niskim plaćama u poljoprivredi i preradi hrane, ali nema novih alata za provedbu koji bi to poduprli.
Očekujte protivljenje drugih igrača, kao što su trgovci na malo i proizvođači hrane, koji tvrde da će više cijene na farmama povećati troškove za potrošače, ali i zabrinutost da EU ne čini dovoljno da zaštiti radnike u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru od niskih plaća i loših uvjeta.
Komisija želi da se poljoprivreda dekarbonizira i manje zagađuje, ali poljoprivrednike treba promatrati kao dio rješenja, a ne kao problem, tvrdi se u viziji. To znači manje kazni i više poticaja, dok bi prehrambene tvrtke i trgovci na malo trebali snositi što veći teret za klimu i okoliš. Ipak ostaje nejasno kako će se smatrati odgovornima.
Mnoštvo zahtjeva poljoprivrednika za ekološkim odstupanjem pokazuje da “pristupi koji odgovaraju svima” ne funkcioniraju, kaže Komisija. Zato će pojednostavljenje CAP-a sredinom godine dati zemljama EU više fleksibilnosti, prebacujući CAP “od uvjeta ka poticajima”, uključujući “pojednostavljene” usluge ekosustava.
Plan uključuje jaču potporu uzgoju ugljika, proizvodnji bioenergije, organskim i agroekološkim praksama te bioekonomiji i cirkularnosti. Bruxelles također želi da biopesticidi i nove genomske tehnike brže stignu na tržište – s prijedlogom o biopesticidima koji je obećan ove godine – dok se biotehnologija mora povećati.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) trebala bi dobiti veći proračun kako bi ubrzala procjene sigurnosti i uklonila regulatorna uska grla. Ipak, nisu sve inovacije dobrodošle. Upozorava se da se “određene prehrambene inovacije ponekad vide kao prijetnja”. Ističe se da stoka “je i ostat će bitan dio” prehrambenog sustava EU-a, s vlastitim posvećenim “tijekom rada” za jačanje konkurentnosti. Aditivi za stočnu hranu “bit će ključni” kako bi sektor postao održiviji.
Trenutačno se EU uvelike oslanja na ključni uvoz gnojiva iz Rusije, Bjelorusije i Sjeverne Afrike, dok soja za stočnu hranu uglavnom dolazi iz Južne i Sjeverne Amerike.
Kako bi se to popravilo, Hansenova vizija uključuje novu strategiju za poticanje biljnih proteina uzgojenih u EU, povećanu proizvodnju niskougljičnih i recikliranih gnojiva te više ulaganja u domaće agritech inovacije. Komisija također istražuje ideju o zalihama hrane — potez koji signalizira veću zabrinutost za otpornost opskrbnog lanca.
Jedan od politički najosjetljivijih dijelova vizije? Plan trgovinskog reciprociteta očekuje se 2025., u kojem će se navesti kako će EU provoditi jednake standarde za uvoz pesticida, dobrobiti životinja i održivosti.
Kako bi to poduprla provedbom, Komisija želi uspostaviti namjensku radnu skupinu za kontrolu uvoza, koja će raditi sa zemljama članicama na jačanju graničnih provjera i sprječavanju ulaska zabranjenih tvari na tržište EU-a.
Ključna promjena u odnosu na prethodni nacrt koji je procurio, sada nema izričite zabrane tvrtkama iz EU-a da izvoze otrovne pesticide koji su zabranjeni kod kuće. Umjesto toga, Komisija će započeti s procjenom učinka, ostavljajući otvorenim kako bi buduća ograničenja mogla izgledati.
Novim pravilima ne smetaju previše ni hrana ni potrošači. Komisija će predložiti jačanje uloge javne nabave.
Dokument poziva na kraće opskrbne lance. Hraniti se zdravo također znači jesti lokalno, tvrdi se, jer je nažalost “hrana se više prerađuje, prehrambene navike se mijenjaju, a lanci opskrbe postali su dulji”. Iz tog će se razloga svake godine održavati Dijalog o hrani s dionicima kako bi se raspravljalo o preformulaciji proizvoda, dostupnosti hrane i prikupljanju podataka o unosu hrane. Berlaymont će pokrenuti studiju o utjecaju ultraprerađene hrane na zdravlje i namjerava proširiti označavanje zemlje podrijetla.
Još jedna promjena u odnosu na ranije procurjeli dokument je odlomak o tome kako bi potrošači trebali primati “pouzdane informacije” i da će se EU obračunati s “obmanjujućim ekološkim tvrdnjama i nepouzdanim oznakama održivosti”. Potrošači bi također trebali “podržavati poljoprivrednike u tranziciji” prema ekološkoj proizvodnji, jer “tržišta ne uspijevaju nagraditi već postignuti napredak”.
Nema spomena o označavanju na prednjoj strani pakiranja, profilima hranjivih tvari za reklamiranje slatkih, slanih i masnih proizvoda ili biljnoj prehran
